Zbog kriminala koji je istopio kapital Credo banke, Hrvatska narodna banka na izvanrednoj sjednici Savjeta danas je toj banci oduzela dozvolu za rad. Već sutra u banku stižu likvidatori i pokreće se postupak prisilne likvidacije, a Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) ubrzo će krenuti s isplatama oko 465 milijuna kuna osigurane štednje.
Slijede prijave protiv vlasnika i uprave
– Bez obzira na događaje u Credo banci, sustav je stabilan. Ako treba još nekoga kirurški izrezati, to ćemo učiniti kako bismo zadržali stabilnost – najavio je Poslovnom dnevniku viceguverner HNB-a Davor Holjevac, zadužen za nadzor banaka. Najavio je da će se protiv uprave i vlasnika Credo banke podnijeti prijave sukladno zakonu.
Zbog utvrđenih nezakonitosti u poslovanju i neprovođenja mjera za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti koje je naložila središnja banka, Savjet Hrvatske narodne banke (HNB) odlučio je na svojoj današnjoj izvanrednoj sjednici oduzeti odobrenje za rad Credo banci iz Splita – objavljeno je na web-stranicama HNB-a.
Istovremeno s ovom odlukom donesena je i odluka o pokretanju postupka prisilne likvidacije banke, koju provode likvidatori koje imenuje Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, čime prestaju sve ovlasti dosadašnje uprave i nadzornog odbora Credo banke te ovlasti glavne skupštine dioničara. Izravnim nadzorom HNB-a, započetim koncem svibnja ove godine, obuhvaćena je procjena adekvatnosti kapitala, kvaliteta aktive i upravljanja kreditnim rizikom, te analiza depozitne strukture i likvidnosnog rizika. Budući da je utvrđeno stanje bilo bitno lošije od onoga koje je Credo banka prikazivala u svojim izvješćima, banka je ostala pod pojačanim nadzorom HNB-a da bi se njeno poslovanje pokušalo dovesti u zakonske okvire, uz dokapitalizaciju neophodnu za stabilnije buduće poslovanje, objašnjavaju iz središnje banke.
Credo banka na kraju ožujka ove godine iskazala je stopu adekvatnosti kapitala od 12,28 posto, što je neznatno iznad propisanog minimuma, međutim izravnim nadzorom u banci ispostavilo se da ta stopa ima, zapravo, negativan predznak, što znači da banka više nema jamstvenog kapitala te da posluje s (neiskazanim) gubitkom, napominju dalje iz HNB-a. Gubitak je velikim dijelom posljedica plasmana odobravanih njenim većinskim dioničarima i s njima povezanim osobama preko ograničenja propisanih zakonom, a bez odgovarajuće kreditne sposobnosti i adekvatnih čvrstih instrumenata osiguranja, bez definirane namjene, bez obračuna naknada i troškova platnog prometa, s ugovorenim jednokratnim povratom glavnice i kamata, te uz višekratna prolongiranja otplate.
Nezakonito kreditiranje
Za ilustraciju ustanovljene poslovne prakse u Credo banci, u kojoj nisu poštovani ni zakonski propisi ni interni akti same banke, a ni osnovna načela i procedure zdravog bankovnog poslovanja, iz HNB-a navode da su krediti jednoj od dviju grupa većinskih dioničara i s njima povezanim osobama (grupa Adut-Barać) krajem ožujka dosizali 60 posto jamstvenog kapitala, a drugoj grupi i s njom povezanim osobama (grupa Alkom-Vuković) čak 84 posto, iako je zakonom propisano da izloženost prema osobama u posebnom odnosu s bankom ne smije prelaziti 10 posto njena jamstvenog kapitala. Drugim riječima, tim dvjema skupinama, predstavnici kojih su bili i u kreditnom odboru banke, Credo banka je odobrila daleko veće iznose kredita nego što su one unijele sredstava u njen dionički kapital.
Kako većinski dioničari Credo banke (spomenute dvije grupe imale su 86,58 posto udjela u dioničkom kapitalu banke sa stanjem 31. kolovoza) ne podmiruju uredno ni svoje kreditne obveze prema banci, tako nisu udovoljili ni višekratnim zahtjevima HNB-a za njezinu dokapitalizaciju, a banka nije izvršavala ni druge mjere koje joj je HNB naložio, napominju iz središnje banke.
S obzirom na ustanovljene pokazatelje i na postupanje uprave i vlasnika, Savjet HNB-a zaključio je da u takvim okolnostima nema realnih izgleda za stabilizaciju i buduće uspješno poslovanje te je donio odluku o oduzimanju odobrenja za rad banci, čiji udjel u ukupnoj aktivi hrvatskog bankarskog sustava iznosi oko 0,44 posto, odnosno nešto više od 1,4 milijarde kuna. Depoziti fizičkih osoba koji su osigurani kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka krajem listopada iznosili su 465 milijuna kuna i tim novcem vlasnici će moći nesmetano raspolagati, zaključuje se u obavijesti HNB-a.
Uahahahaha ............. udri po malom !!! .............. ajde probajte udriti po Hypo banci gdje je kriminala neizmjerno veći !! ............... ahahahaha .............