Višemjesečni prigovori malih dioničara Hanfi oko načina na koji se vodi restrukturiranje Dalekovoda danas su dobili epilog Hanfinom objavom o pokretanju optužnog prijedloga protiv Dalekovoda na temelju nepravilnosti koje su utvrdili nadzorom.
- S obzirom na brojne upite i predstavke malih dioničara koji su upućeni Hanfi tijekom prethodnih mjeseci, a u vezi sa zbivanjima u društvu Dalekovod te ulogom i ovlasti Hanfe, ovim putem izvješćujemo javnost kako smo Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu podnijeli optužni prijedlog protiv društva Dalekovod na temelju nepravilnosti i nezakonitosti utvrđenih u postupku nadzora. Nezakonitosti se odnose na kršenje obveza propisanih Uredbom EU o zlouporabi tržišta, odnosno na neobjavljivanje povlaštene informacije da je društvo zaprimilo iskaze interesa za sudjelovanje u financijskom restrukturiranju i odlučilo voditi pregovore u vezi s financijskim restrukturiranjem s jednim od ponuditelja, u kojem bi sudjelovao najveći vjerovnik društva – pojasnili su u Hanfi. Napominju i da je Dalekovod obveznik dostave propisanih informacija u Službeni registar propisanih informacija (tzv. SRPI) koji je dostupan na internetskim stranicama Hanfe i na Zagrebačkoj burzi.
- Ovim putem podsjećamo javnost kako Hanfa nema nadzornih ovlasti povezanih s primjenom odredbi Zakona o trgovačkim društvima niti je nadležna za davanje mišljenja o odredbama tog propisa – ograđuje se supervizor.
Podsjećamo da je ljetos na Glavnoj skupštini Dalekovoda donesena odluka o dokapitalizaciji i spajanju 100 dionica u jednu, a limit za sudjelovanje u „dokapu“ postavljen na 10 milijuna kuna. Taj se postupak tiče i mirovinskih fondova koji su preko ulaganja u FGS Inspirio (sljednik Nexusa) izloženi Dalekovodu, s obzirom da tvrtka Konsolidator u vlasništvu FGS-a drži čak 60 posto dionica Dalekovoda. Nade u njih, ali i HBOR, polagali su mali dioničari koji nisu imali „alate“ utjecaja koje imaju mirovinci, a sve je u konačnici rezultiralo tužbom kad je 20-ak malih dioničara zatražilo poništenje odluka Glavne skupštine.
Ponajprije se to odnosilo na smanjenje temeljnog kapitala Dalekovoda sa 247 na 2,47 milijuna kuna, spajanjem 100 dionica u jednu, prema modelu koji su ponudili Končar i Construction Line čime se vrijednost dionica praktički svela na – nulu. A to su dionice u koje je uložen i novac od naših mirovina. Uz Konsolidator, najveći su dioničari Dalekovoda AZ-ov fond B kategorije sa 3,37 posto udjela i B fond PBZ-CO-a sa udjelom od 1,26 posto.
Kad smo svojedobno AZ fond, koji je među mirovincima najviše izložen, pitali o tome, komentirali su da su spremni podržati sve dobre projekte koji će imati dvostruku ulogu: primarna je dobar povrat za članove, a druga jačanje gospodarstva, zaposlenosti i povećanje BDP-a što su bitni parametri ukupne stabilnosti mirovinskog sustava. Za ostala pitanja, uključujući ono jesu li sudjelovali u glasanju o dokapitalizaciji Dalekovoda, ustvrdili su da ne mogu komentirati sukladno zakonskim propisima.
U PBZ CO-u konkretno su odgovorili da nisu sudjelovali u glasanju o dokapitalizaciji jer društvo za upravljanje u zadnjoj godini trajanja fonda samostalno donosi odluke o raspolaganju imovinom. Za dokapitalizaciju su, kažu, iskazali interes, no ističu da taj proces još nije zaključen. Na pitanje o potencijalnom preuzimanju Dalekovoda odgovorili su tada da nisu niti razmatrali takvu odluku jer misle da je solucija s industrijskim strateškim dioničarem bolja opcija za tvrtku. Erste Plavi kategorije B manje je izložen Dalekovodu: 0,003 posto imovine mu je uloženo u FGS Inspirio, nasljednik nekadašnjeg Nexusa, no nije izravni dioničar, kao ni Raiffeisenov fond. Raiffeisenovo društvo, kao i PBZ CO, okrivaju da u glasanju o dokapu nisu sudjelovali, kao niti u dokapitalizaciji, iako su ulagači u FGS Nexus; ulaganje u Dalekovod nije im u skladu s investicijskom strategijom i praksom.
