Već se godinama u domaćoj javnosti raspreda o veličini, neefikasnosti i potrebi reforme javne uprave, ali s veoma malo rezultata. To naročito vrijedi za razinu lokalne države. Najegzaktniju potvrdu što u smislu trošenja javnog novca znači uporno izbjegavanje reforme lokalne samouprave – na što se usputno jučer požalio i bivši ministar financija Slavko Linić – nude ovih dana napokon objavljeni podaci o punjenju proračuna te potrošnji na razini središnje i lokalne države u prva tri mjeseca ove godine.
Umjesto štednje gradovi i županije potrošili su za naknade zaposlenima, koje u najvećoj mjeri čine plaće, u prvom kvartalu 943 milijuna kuna, od čega na same plaće 820 milijuna, što nikad dosad nije zabilježeno u prvim kvartalima. Usporedbe radi, lani je u prvom kvartalu lokalna država za plaće i ostale izdatke za zaposlene izdvojila 891 milijun, 2012. 903, a 2011. nepunih 870 milijuna...
Na plaćama, odnosno naknadama zaposlenima koje se isplaćuju iz središnjeg proračuna ponešto se ipak uštedjelo. Ti su izdaci, ne računajući zaposlene u zdravstvu, u prva tri mjeseca dosegnuli 5,34 milijarde kuna ili oko 110 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju lani. Osim što je bilo određenih smanjenja plaća, izdaci za zaposlene odražavaju i efekte sveobuhvatnije primjene centralnog obračuna plaća (COP).
Zabilježene uštede znatno su manje nego što su to planirali i što priželjkuju u Vladi, ali to samo potvrđuje koliko je pitanje smanjenja mase plaća težak posao, odnosno pretežak za koalicijske vlade s nedovoljno političkog kapitala. Kako bilo, uštede na plaćama središnje države u konačnici su rezultirale smanjenjem tih izdataka na razini konsolidirane opće države (s izvanproračunskim fondovima i lokalnom državom) sa 8,67 milijardi kuna u prvom kvartalu lani na 8,56 milijardi u tri ovogodišnja mjeseca.
Lani je pak tzv. opća država rashode za zaposlene smanjila za oko milijardu kuna, sa 35,4 na 34,4 milijarde.
S državnim izdacima za zaposlene na razini od gotovo 12 posto BDP-a Hrvatska osjetno strši u odnosu na usporedive zemlje EU. Tako je u nedavnom izvješću MMF-a među preporukama Fonda vezano za moguće izvore smanjenja deficita navedeno i usklađivanje mase plaća s prosjekom usporedivih zemalja. To bi usklađivanje, prema njihovoj procjeni, značilo smanjenje izdataka “do dva posto BDP-a”, ili 6,6 milijardi kuna. Prosjek usporedivih zemalja ovisi o izabranim zemljama pa skor usklađenja može ispasti i veći. Primjerice, u odnosu na prosjek deset članica EU iz drugog i trećeg vala proširenja, Hrvatska udjelom izdataka za zaposlene odskače čak 2,4 posto BDP-a. Za to je dijelom kriva činjenica da u slučaju Hrvatske “nazivnik”, tj. BDP, još pada, dok su druge usporedive zemlje ipak uhvatile putanju oporavka i rasta. No, to ne mijenja činjenicu da financiranje postojećih izdataka naše gospodarstvo opterećuje više nego gospodarstva drugih zemalja.
Kratko i jasno trebalo bi ukinuti toliko županija i gradova i općina, toliko se nakotilo birokracije da i dvije krave muzare ne mogu sve to podmiriti-plaće župana,podžupana,gradonačelnika,zamjenika gradonačelnika,pročelnika,već mi se zavrtilo u glavi.Boli njih za 350 000 nezaposlenih i ljudi kaj kopaju po kantama za smeće da nađu po neku bočicu.Ovo je dno dna.Pametnom dosta