Hoće li 2023. biti čista petica? Poslovni dnevnik s tim je pitanjem na pozornicu konferencije "Poslovna 2023. - pogled u sutra" doveo vodeće regionalne gospodarstvenike koji su iznijeli vlastita očekivanja za sljedeću poslovnu godinu, ali i poslali poruke poslovnoj zajednici regije. To su Ivana Bratanić, potpredsjednica Agram EEIG-a, Hrvatska, Ivan Zeković, generalni direktor Carnexa (MK grupa, Srbija), Zlatko Pankov, direktor i vlasnik tvrtke Paneks Marketing Communication (Makedonija) i Mario Gerenčir, predsjednik Uprave Verso Altima Grupe (Hrvatska). Razgovore je moderirao Saša Ćeramilac iz Al Jazeere Balkans.
Kako se pokazuje, za iste problem u više sektora odgovor je u suradnji u regiji, a oni su vezani uz radnu snagu i dobavne lance, dok su pokretač promjene zelena agenda i održivost u poslovanju, kao i nova pametna rješenja i novi proizvodi kao sigurnosni odgovor na rizike zbog pojave cyber ratovanja.
Nedostatak radnika
U industriji osiguranja, dominantnom sektoru koncerna Agram, u branši otpornoj na krizu, u ovoj godini stvorili su pretpostavke za daljnji rad u vjerojatno još izazovnijim okolnostima 2023.
"Ni uz dobru pripremu 2023. godina ne može biti potpuno drugačija od ove tako da će njezino obilježje biti nastavak istih bitki, a možda će donijeti i nove izazove", kaže I. Bratanić. U prvih 11 mjeseci poslovanje koncerna vrlo je pozitivno i, prema I. Bratanić, posrijedi je ozbiljan rast. Specifičnost poslovanja ogleda se u tome što koncern posluje na četiri tržišta, pa su inflatorna kretanja vidljiva svugdje kroz cijenu energije ostavila trag. Danas je skuplje poslovati, kaže Bratanić što se primjećuje i u izdacima za štete koja osiguravajuća društva imaju u svom poslovanju zbog poskupljenja servisa, ali i konačnih izdataka za štete, pa se to reflektira na rast cijena usluga. Regionala suradnja koja je izazov u svim situacijama pritom, tvrdi, ne trpi; naime, Agram je sustav koji nikad nije funkcionirao na bazi rutine, nego na "strasti i ambicijama tijekom tri desetljeća poslovanja".
"Pomičemo granice i otvaramo novim generacijama nove perspektive, a iskorak na tržište Austrije i Italije potvrdio je da hrvatska pamet može uspjeti na drugim tržištima. Ulazak RH u Schengen gospodarski gledano otvara fenomenalne potencijale. Nema više ni blagih prepreka, a kako se Hrvatska još više otvara promatrano u kontekstu investicija nadam se da će to znati iskoristiti. Što se ulaska u eurozonu tiče, očekuje se kratak proces prilagodbe", kaže I. Bratanić.
Zeković je posebno apostrofirao problem nedostatka radne snage koji bi trebao biti tema posebnih konferencija s ciljem kako bi ga se sustavno riješilo. Dodao je i da su zbog problema lanaca opskrbe imali dosta izazova vezano za osiguranje repromaterijala za proizvodnju. Kompanija se fokusirala na nabavu iz Srbije i zemalja regije te je zahvaljujući tome uspjela osigurati sve impute. S tim u vezi istaknuo je i cjenovnu politiku, također jedan od velikih izazova zbog nekontroliranog rasta cijena, zbog čega su bili prisiljeni na nepopularne odluke o povećanju cijena. Kako je istaknuo, svaka država mora donositi jasne i pravovremen odluke kako ne bismo došli u situaciju da se rast cijena na globalnoj razini prelije na tržište i tako utječe na stanovništvo i privredu.
"Ako to izostane, bojim se da ćemo ući u negativnu spiralu. Rješenje je ipak više se fokusirati na regiju nego na državu. Uzdaj se u sebe i u susjedstvo", kaže Zeković ističući da ima prostora za unaprjeđenje suradnje i smanjenje učinaka globalne krize.
Brzina u reagiranju
Lockdown 2020. i s ukrajinskom krizom izravno povezan rast cijena energenata te velik rast otkupnih cijena žitarica koje su input u prehrambenoj industriji, kao i to što Rusija i Ukrajina čine znatan udjel u svjetskoj proizvodnji, značajno su utjecali na sektor.
"Neću reći da će 2023. biti teža, nego da će biti potrebna brzina u reagiranju i donošenje teških odluka. Kako regija nikad nije živjela u stabilnom okruženju, oni koji vode tvrtke, pokazat će instinkt preživljavanja tako da krenemo dalje optimistično", poručuje Zeković. Pankov smatra da je Hrvatskoj, koja je sve atraktivnija turistika destinacija, potrebno puno radne snage, što se vidi i u Bolu na Braču iz suradnje s vlasnikom tamošnjeg resorta. "Turizam se ozbiljno mijenja, više prolazi luksuz i ljudi žele u kratkom periodu posjetiti više mjesta. I mi se moramo tome prilagoditi i radnike trenirati da daju fantastičan servis kako bi opravdali više cijene. Također, u vrhunskom turizmu trend sve više postaje certifikat o održivosti, što ne podrazumijeva samo zelenu energiju, već i suradnju s lokalnim dobavljačima i stanovništvom u kojoj se što manje troši energent za dobavu hrane. Povećate li cijenu za 10 posto, u objekt koji je održiv ljudi će doći jer je sve veća svijest o održivosti kod turista, koji to poštuju i spremni su platiti za to", kaže Pankov.
"Bitan faktor po njemu predstavlja suradnja u regiji jer 'postoji potencijal za turizam 365 dana, a i sve više zaposlenika kruži u regiji'. Ove je sezone u Hrvatskoj puno radnika bilo iz Makedonije. Ocijenio je i da nije dobro eventualno rješenje da se dio migranata zadrži uz prekvalifikacije.
"Bitan je lokalni staff, i moramo raditi na tome da se radna snaga vrati, ali i prilagoditi se novim trendovima. Primjerice, ako mladi žele tri radna dana, iako je to skuplje, tome se treba prilagoditi", poručuje Pankov.
Rješenja i u SAD-u
U Verso Altima grupi trenutačno se raspravlja o četverodnevnom radno tjednu, a bitno je i što ljudi produktivno isporuče te da su, kako je rekao Gerenčir, korisnici zadovoljni uz optimalnu cijenu. Iznio je da je RH jedna od tri zemlje u EU koja je u IT sektoru izgubila inženjere. Mi smo na 3% gubitka, a Slovenija je lani dobila 4000 novih IT stručnjaka, dok je u Srbiji njihov broj porastao za 20%. Po njemu vidi se i problem slobodnog viznog režima jer hrvatski IT stručnjaci odlaze u irsku i Njemačku te ostale zemlje, a s druge strane, iako su rasli svi troškovi, te uvode benefite zaposlenima i rasle su plaće, tvrdi: "Mi smo i dalje nekonkurentni prema tržištima Austrije i Slovenije, i to zbog velikog poreznog opterećenja rada". Taj su problem u Verso Altima grupi rješavali otvaranjem tvrtki na baznim tržištima, od Kosova, Makedonije, Albanije do BiH, a sad su s novim strateškim investitorom i u SAD-u.
Sektor s 46.000 zaposlenih koji generira 6,1 milijardi eura, koji najbrže raste, kao najveći problem u 2022. bilježi uslijed prekida lanaca opskrbe "zbog ekonomskog rata Amerike i Kine rokovi za IT opremu porasli su i 10 puta. S druge strane, dobili smo kvalitetne program oporavka i otpornosti u kojem se jako malo tendera raspisuje. Ista je, kaže, stvar kao s potresima, i taj dio birokracije treba ubrzati.
"Rat u Ukrajini pokrenuo je i cyber ratovanje. Ako nemate dobro zaštićenu svoju kritičnu infrastrukturu, može se jednoj zemlji isključiti struju ili dovod vode. Prepoznali smo ulaganja u taj dio sigurnosti te smo otvorili cyber defence centar", kaže dodajući da je država prepoznala u sklopu digitalne i zelene agende da se tehnologijama omogućuje smanjenje emisije CO2, a primjer su pametni gradovi s pametnim usmjeravanjem prometa unutar gradova, te "stoga imamo milijardu eura za poticaj specijalističkih znanja u to području". Međutim, dodatni porez je kao mač nad uspješnim kompanijama, poručuje Gerenčir.
