U posljednje vrijeme u javnosti se sve se više problematizira poslovanje Hrvatske pošte, koja je ujedno i najveća logistička tvrtka u zemlji i jedini davatelj univerzalne usluge prema odredbama Zakona o poštanskim uslugama.
Davatelj univerzalne usluge mora zadovoljiti određene uvjete, koje HAKOM redovito prati. Kao najznačajniji uvjeti ističu se obveza minimalnog broja od 700 poštanskih ureda te dostupnost usluge na teritoriju cijele Hrvatske, svima pod istim uvjetima, uz obavljanje dostave najmanje pet dana u tjednu.
Neto trošak je naknada davatelju univerzalne usluge za nepravedno financijsko opterećenje koje nastaje uslijed obveze obavljanja univerzalne usluge, koja je usluga od interesa za Republiku Hrvatsku, definirana kao takva Zakonom o poštanskim uslugama. Pojednostavljeno, to je trošak koji država plaća Hrvatskoj pošti kako bi svim građanima i tvrtkama univerzalna usluga bila dostupna pod istim uvjetima na cijelom teritoriju Hrvatske.
Nepravedno financijsko opterećenje zbog obaveze obavljanja univerzalne usluge nastaje uslijed obveze poslovanja na način koji odstupa od komercijalnih uvjeta i načina poslovanja na koji bi poslovala kompanija rukovođena isključivo načelima profitabilnosti, poput gore navedene obveze minimalnog broja od 700 poštanskih ureda, bez obzira što u nekim područjima te poslovnice ne mogu poslovati profitabilno ili obveze dostave pošiljaka na cijelom teritoriju RH minimalno 5 dana u tjednu iako je to financijski neisplativo. Neto trošak je razlika između potpuno komercijalnog scenarija i poslovanja koje mora zadovoljiti uvjete Zakona o poštanskim uslugama.
Izračun ne uzima u obzir samo troškove, nego se potpora umanjuje zbog tržišnih koristi koje Hrvatska pošta ostvaruje od obavljanja univerzalne usluge.
Prema službenim podatcima iz 2018. neto trošak po stanovniku u Hrvatskoj iznosi 2,9 eura, što je niže od prosjeka EU, a usporedbu sa nekim članicama EU može se vidjeti u tablici:
U tablici su navedeni službeni podaci Europske komisije.
Kako bi Hrvatska pošta poslovala u komercijalnom scenariju (bez neto troška)?
Bez neto troška, ne bi bilo univerzalne poštanske usluge. Ako bi Hrvatska pošta poslovala isključivo po komercijalnom scenariju (koji je dio izračuna neto troška), došlo bi do zatvaranja većeg broja poštanskih ureda, konkretno tvrtka koja bi poslovala isključivo po tržišnim načelima zatvorila bi 396 poštanskih ureda.
Također, petodnevna dostava pošiljaka obavljala bi se na znatno manjem području, prvenstveno u velikim gradovima i njihovoj okolici. Iz tog razloga Zakon o poštanskim uslugama propisuje obveze univerzalnom davatelju poštanske usluge te trošak nepravednog terećenja nadoknađuje kroz neto trošak – sa ciljem da svim građanima i tvrtkama osigura dostupnost univerzalne poštanske usluge.
Zašto Hrvatska pošta odobrava popuste velikim korisnicima?
Tržište poštanskih usluga u potpunosti je liberalizirano 2013. godine i Hrvatska pošta posluje na jednom od slobodnijih poštanskih tržišta u Europskoj uniji. Hrvatska pošta jedini je davatelj univerzalne usluge, ali osim Hrvatske pošte, zamjenske poštanske usluge nudi još 6 tvrtki, dok na tržištu ostalih poštanskih usluga, uz poštu, posluje 19 tvrtki.
Na Hrvatskom tržištu prisutni su, putem svojih dostavnih službi, najznačajniji poštanski operatori Europe: pošte Njemačke, Britanije, Francuske i Austrije te najveća globalna kurirska tvrtka - UPS. Dakle, Hrvatska pošta na tržištu se natječe s drugim tvrtkama te ima razrađenu prodajnu i cjenovnu politiku kako bi na tom tržištu ostvarila najbolje moguće rezultate poslovanja.
Pri tome treba naglasiti kako su cijene univerzalne usluge regulirane Zakonom o poštanskim uslugama i moraju biti:
• jednake za istovrsne usluge za pismovne pošiljke za sve korisnike poštanskih usluga na cijelom području Republike Hrvatske,
• pristupačne, troškovno usmjerene i poticajne za djelotvorno obavljanje univerzalne usluge,
• nediskriminirajuće i transparentne.
Time je svim građanima i tvrtkama omogućena istovjetna kvaliteta i cijena univerzalne usluge. Dakle, zbog odredbi Zakona o poštanskim uslugama Hrvatska pošta jednako naplaćuje slanje pisma do 50 grama iz Zagreba u Karlovac, kao i pisma iz Iloka na Vis.
Istovremeno, zakon propisuje uvjete za odobravanje popusta korisnicima usluga koji šalju veći broj pošiljaka, te je takav popust:
• određen uvažavajući troškove,
• predviđen cjenikom univerzalne usluge te
• se primjenjuje na jednak način na sve korisnike usluga koji šalju pošiljke pod sličnim uvjetima.
HAKOM provjerava ugovore sklopljene s velikim korisnicima te cijena koju veliki korisnici plaćaju za poštanske usluge ne smije biti ispod troška pojedine usluge.
Zakon o poštanskim uslugama propisuje da popusti ne utječu na povećanje neto troška. Dakle, iznos neto troška ni na koji način nije povezan sa popustima koje ostvaruju veliki korisnici, niti se zbog tih popusta neto trošak povećava.
Udruga europskih regulatora poštanskih usluga (ERGP) objavila je studiju primjene popusta na cijene univerzalne usluge.
Kad su u emisiji Provjereno najavili reportažu o Pošti, mislio sam da će možda ovdje biti prošireni članak i dodatni komentari uz to. A zapravo je ovo ili plaćeni ulizivački oglas novinara ili Poština samohvala, nisam još skužio šta od tog dvoje.