Telekomunikacije, posebice mobilne, jedan su rijetkih sektora u Hrvatskoj koji nije na koljenima zbog krize. Unatoč padu prihoda i smanjenoj potrošnji korisnika, profit se i dalje zbraja, barem kada je riječ o najjačima – Hrvatskom telekomu i Vipnetu. Upravo su zbog toga "kažnjeni" jer je Vlada odlučila da joj je najlakše namaknuti dodatne izvore prihoda ako ih veže uz taj sektor.
Trošarine ili “krizni harač” u obliku 6 posto od prihoda glasovnih usluga i SMS-a uvedene su još u ljeto 2009., no iako su drugi krizni porezi ukinuti, o nametima mobilnim operaterima nitko ništa ne govori, samo se uredno skupljaju. Tako je lani na ime mobilnih trošarina u državni proračun skupljeno oko 300 milijuna kuna. A da je kojim slučajem Hrvatska u Europskoj uniji, sada bi vladajući dobili po prstima. Naime, Europska komisija u ponedjeljak je za početak odlučila "špotati" Mađarsku.
Kritika Mađarima
Službeno je, naime, zatražila očitovanje mađarske vlade o uvedenim porezima telekom industriji koji su, sumnjaju Europljani, u suprotnosti s regulativom EU. Mađarska je uvela poseban porez telekom sektoru lanjskog listopada te oporezuje bruto prihode, ovisno o njihovoj visini, do najviše 6,5 posto.
Mađari očekuju da će uvođenjem tog poreza godišnje prihodovati oko 220 milijuna eura. Prema zakonima Europske unije, telekomima je moguće nametnuti dodatne poreze jedino ako im je svrha plaćanje administrativnih i regulatornih troškova vezanih za telekomunikacije. U mađarskom slučaju Europska komisija sumnja u ispravnost uvedenog poreza te očekuje odgovor od Mađara u roku od dva mjeseca. Za sada je Mađarima poslana prva "opomena", no ako ne odgovore, Europska komisija formalizirat će svoje zahtjeve te tražiti da se usklade s pravnom stečevinom.
Francuzi na sudu
Mađari bi tako mogli završiti na europskom sudu, a EK je nakon natezanja upravo onamo odlučio poslati Francuze i Španjolce. Oni su također telekomima nametnuli dodatne poreze još u 2009., čime su prekršili regulativu EU.
Naime, francuski i španjolski telekomi nadoknađuju razliku zbog ukidanja plaćenih reklama na javnim nacionalnim televizijama. I jedni i drugi plaćaju 0,9 posto od ukupnih prihoda nakon što prijeđu 5 milijuna eura dobivenih od korisnika. Francuzi godišnje uplate oko 400 milijuna eura, dok bi španjolski telekomi trebali za 2010. platiti 230 milijuna eura.
– Ovaj model se dvije godine nakon uvođenja pokazao kao loš i destruktivan. Uz padajuće prihode i poreze na dobit uzrokovanih nametom, bilježi se i veliki pad investicija u sektor koji je EU prepoznala kao generator rasta i polugu za izlaz iz krize.
Uza sve to, ovakva razmišljanja Europske komisije u postupku protiv Mađarske zbog poreza na telekom usluge, nadovezuju se na krajnje problematičnu ustavnost ovakve mjere koja pogađa samo jednu industrijsku granu zbog čega smo prisiljeni razmišljati o mogućnosti ustavne tužbe. Umjesto toga ipak vjerujemo da će ovakve vijesti, koje ukazuju da je namet očigledno neodrživ u EU, biti poticaj za ukidanje poreza u najkraćem mogućem roku – ustvrdio je Mladen Pejković, predsjednik uprave Vipneta.
HT također već neko vrijeme razmatra mogućnosti preispitivanja ustavnosti zakona kojim je uveden tzv. porez od 6 posto na mobilne usluge te tvrde porez ima diskriminatornu prirodu. Porez na mobilne usluge predstavlja značajno opterećenje za mobilne operatore i pored gospodarske krize jedan je od najvažnijih razloga smanjenja vrijednosti mobilnog tržišta i pada prihoda operatora. U ovakvim okolnostima i pod neopravdanim poreznim teretom, mobilna industrija gubi na investicijskom potencijalu i neće biti u mogućnosti pratiti ritam ulaganja koja su potrebna za razvoj mobilnih komunikacija, a naročito novih mobilnih mreža 4 generacije. Time će se i sudjelovanje mobilne industrije u BDP-u koje danas iznosi 2,6 posto smanjiti, stav je HT-a.
Zanima me koliko su telekomovske ljige platile ovaj članak. Ili koliki udio imaju u ovim novinama. zločin je jednu takvu osnovnu stvar kao telekomunikacije prodati u strane ruke, jer danas se bez toga apsolutno više ne može. Zato ove treba oporezovati. Ako svima ide loše, neka i oni malo manje zarade.