Dužnosnici Europske investicijske banke (EIB) naznačili su kako će ta institucija zakrpati rupu od 3,25 milijardi eura u planu Europske unije o modernizaciji zastarjele energetske infrastrukture. Europski čelnici su u prosincu 2008. dogovorili fiskalni poticajni paket od oko 1,5 posto BDP-a Europske unije, odnosno oko 200 milijardi eura. Paket je usvojen temeljem preporuke Europske komisije, a koja je, kako javlja EurActiv, u sebi već sadržavala zametak većeg infrastrukturnog plana Bruxellesa.
Naime, kao svojevrstan dodatak planu oporavka, Europska komisija je predložila preusmjeravanje nepotrošenog novca predviđenog za poljoprivredu u projekte gradnje i unapređenja energetske i broadband infrastrukture. Prema prijedlogu Europske komisije novac bi se pretočio iz segmenta zaštite i upravljavljanja prirodnim resursima, a što uključuje i izravne isplate potpora za poljoprivredni sektor, u segment kompetitivnosti, rasta i zapošljavanja.Prošlog mjeseca EU je objavio 250 projekata od zajedničkog interesa (PCI) poput prekograničnih energetskih vodova, cjevovoda raznih namjena, skladišta plina i plinskih terminala.To bi pak trebalo omogućiti ovim projektima da se kroz tri godine uspiju probiti kroz labirint postupaka izdavanja dozvola, nakon čega bi ih trebali pogurati bolja dostupnost preferencijalnih zajmova EIB-a i kapitalnih jamstava.
Predloženih 9,1 milijardi eura zamišljeno je kao poluga za još 200 milijardi eura iz privatnog sektora, čime bi se integrirala europska energetska mreža i konačno isušili energetski otoci, a što bi u konačnici povećalo pouzdanost isporuka. Međutim, kroz teške i tvrde proračunske pregovore shema finaciranja srezana je za više od trećine predviđenog iznosa pa se nametnulo pitanje koliko je ona uopće održiva i provediva. Međutim, tu je rupu spremna izdašno pokrpati Europska investicijska banka.”U proteklih pet godina EIB je osigurao 60 milijardi eura zajmova za projekte energetske infrastrukture. U idućih sedam godina, očekujem sličan, ako ne i veći iznos, posebno s obzirom na to da su veći kapaciteti izdavanja zajmova banke, te da je četvrtina tog novca namijenjena upravo za projekte energetske infrastrukture”, pohvalio se glasnogovornik EIB-a Richard Willis.
>> Milanović: Južni plinski koridor važan je za Hrvatsku i središnju Europu
