Zbog ekonomske krize koja je počela 2008. godine došlo je do porasta potražnje za zlatom, a time i do rasta njegove cijene. No, nakon što se kriza počela smirivati te se mogućnost potpunog urušavanja globalnog financijskog sustava smanjila, velikim investitorima zlato više nije bilo toliko interesantno te mu je cijena počela padati, javljaju analitičari Admiral Marketsa koji su o toj temi pripremili analizu.
Njihovu analizu pod naslovom "Do kada će zlato gubiti na vrijednosti?" u nastavku prenosimo u cijelosti:
Zlato je u većem dijelu svijeta zbog rijetkosti i kemijskih karakteristika (ne hrđa, ne korodira niti gubi sjaj, a lako se oblikuje) tisućama godina služilo kao novac i sredstvo čuvanja vrijednosti te se i danas smatra sigurnijom opcijom čuvanja vrijednosti od papirnog novca.
Potražnja za zlatom posebno raste u nesigurnim vremenima kao što su recesije i ratovi. Budući da je kriza koja je počela 2008. godine bila najveća još od Velike Depresije krajem 1920-ih, te je postojala mogućnost bankrota banaka pa čak i država, mnoge institucije i individualni investitori su povlačili depozite iz banaka i državnih obveznica te kupovali zlato da bi se zaštitili od najgoreg scenarija. Radi toga je cijena zlata počela naglo rasti, što je privuklo i špekulante na financijskim tržištima koji su stvarali dodatnu potražnju i još više podizali cijenu zlata.
Od početka 2008. godine kada je cijena zlata bila približno 800 USD po unci do 2011. cijena zlata porasla je preko 140%, na više od 1900 USD po unci.
Mnogi su očekivali da će cijena zlata nastaviti rasti jer su centralne banke gotovo svih razvijenih zemalja, a pogotovo američka centralna banka, pokrenule različite programe poticanja gospodarske aktivnosti kroz koje su štampale tisuće milijardi dolara novog novca i ubacivale ih u financijski sustav. Povećanje količine novca u pravilu dovodi do porasta cijene svih fizičkih dobara, jer se količina fizičkih dobara relativno sporo povećava, a količina papirnog i digitalnog novca se može značajno povećati preko noći, radi čega gubi na vrijednosti.
Dodatni razlog rasta cijene zlata u recesijama je pad kamatnih stopa. S padom prinosa na štednju u bankama i na državne obveznice u situaciji kada se povećava rizik tih oblika investiranja, mnogi štediše i investitori prebacuju novac iz banaka i obveznica u zlato kojem cijena u tom trenutku naglo raste. Budući da su za vrijeme recesije centralne banke gotovo svih razvijenih gospodarstva spustile kamatne stope praktički na nulu, ogromna količina kapitala se počela prelijevati u zlato i ostale plemenite metale.
Kada se kriza počela smirivati te se mogućnost potpunog urušavanja globalnog financijskog sustava smanjila, velikim investitorima zlato više nije bilo toliko interesantno, te mu je cijena počela padati. Od 2011. godine kada je dosegnula rekordu cijenu od preko 1900 USD po unci, pala je za 37%, te trenutno iznosi 1213 USD po unci. Samo od srpnja ove godine cijena je pala 10%.
Osim smirivanja krize i vraćanja povjerenja u fiat valute, uskoro više neće biti ni drugog najvažnijeg razloga rasta cijene zlata - niskih kamatnih stopa. Najveća i najvažnija centralna banka na svijetu (Američke Federalne rezerve) već dugo najavljuje da dolazi trenutak kada će početi dizati kamatne stope.
Ciklusi spuštanja i dizanja kamatnih stopa u pravilu traju godinama te će vjerojatno i ovaj puta dugo rasti. Radi toga će si sve više investitora postavljati pitanje: „Zašto držati zlato na kojem nemam nikakvu kamatu, kada u banci i na obveznicama mogu dobiti barem nekoliko posto godišnje?“. To će gotovo sigurno dovesti do nastavka prodaje zlata i prebacivanja novca u banke, obveznice i dionice.
S obzirom na to da je cijena zlata već sada, prije početka dizanja kamatnih stopa, pala 37%, vrlo je lako moguće da će još značajno pasti kada ciklus počne.
Očekivana cijena zlata na kraju 2014. velikih svjetskih banaka (trenutno 1213 USD po unci):
Goldman Sachs: 1050 USD po unci
Bank of America Merrill Lynch: 1150 USD po unci
Deutsche Bank: 1141 USD po unci
Societe Generale SA London: 1050 USD po unci
Westpac Banking Corp. Sydney: 1020 USD po unci
Postoji realna mogućnost da cijena zlata padne ispod 1000 USD po unci u idućih godinu ili dvije. Neki analitičari upozoravaju da ni pad na 900 ili čak 800 USD po unci ne treba iznenaditi.
Novi veliki trend rasta cijene zlata dogoditi će se tek kada dođe do iduće recesije u SAD-u i ostatku zapadnog svijeta.
>> Cijena zlata opet pada u 2014.
naked short selling. Transfer zlata u Kinu, Rusiju itd.. Ameri uopće nemaju zlata i da bi namirili navedene, moraju s izmišljenim papirma ršiti cijenu kako bi potakli naivce na prodaju i time zaposjeli pravo zlato kojeg onda transferiraju Azijskim tržištma..a.. Uglavnom to je neodrživo na dulje staze..