Nepovoljna financijska situacija i manjak investicija smanjile su kreditnu aktivnost malih i srednjih poduzeća. Iako čine više od 90% klijenata banke među poslovnim subjektima, u kreditnim plasmanima sudjeluju tek s oko 15 posto.
Ipak, u PBZ-u očekuju blagi rast poslovnih aktivnosti, a time i kredita te smanjenje udjela loših kredita malih i srednjih poduzetnika. O situaciji na tržištu razgovaramo s Darkom Drozdekom, članom Uprave PBZ-a nadležnim za Grupu poslova s malim i srednjim poduzećima.
Kako procjenjujete klimu među malim i srednji poduzetnicima?
Mala i srednja poduzeća (SME) prolaze kroz šestu godinu kontrakcije poslovanja. U tom razdoblju naši su klijenti poduzeli niz aktivnosti kako bi konsolidirali svoje poslovanje te se prilagodili novonastalim uvjetima. To se prije svega odnosi na troškovno restrukturiranje, poboljšanje efikasnosti poslovnih procesa, bolje upravljanje novčanim tokovima te dijelom i orijentaciju na nova tržišta. Nažalost, smanjena potražnja i financijska konsolidacija uzrokovala je i smanjenje investicija koje predstavljaju glavni generator rasta kreditne aktivnosti u segmentu poduzeća. Očekivanja većine naših klijenata za 2014. su suzdržana te se tek u 2015. očekuje rast investicijske aktivnosti.
Od svih kredita koje banka odobrava, koliki udio čine oni za male i srednje poduzetnike?
SME segment, koji u banci uključuju mikro, mala i srednja poduzeća te obrtnike, predstavlja značajan i zanimljiv dio financijskog tržišta koji ima potencijal rasta i razvoja. U ukupnim kreditnim plasmanima banke taj segment čini oko 15 posto portfelja. Međutim, ako gledamo po broju klijenata poslovnih subjekata SME čini više od 90 posto klijenata banke te je iz tog razloga važnost kako za banku tako i za cjelokupno gospodarstvo značajnija od samog udjela u kreditnim plasmanima banaka.
Očekujete li rast kredita u tom segmentu?
Kreditna aktivnost SME segmenta u zadnjih pet godina manja je od drugih segmenata (prije svega države), a udio SME-a u ukupnim plasmanima banke lagano pada. Očekujemo da će ove godine krediti unutar SME-a nominalno rasti za 1,5 posto. Međutim, taj rast će biti selektivan, odnosno generiran kreditnom aktivnošću pojedinih industrija primjerice turizma, ili izvozno orijentiranih poduzeća dok će većina poduzetnika ipak nastaviti s procesom razduživanja.
Koliko je loših kredita u tom segmentu?
Udio loših plasmana u SME-u kreće se od jedne trećine u mikro segmentu do 10 posto u srednjim poduzećima.
Vidite li skorije usporavanje takvog trenda?
Da, vidi se usporavanje. Naime, razina NPL-a unutar SME segmenta je stabilna već dvije godine. Eventualan rast lošeg portfelja proizlazi iz toga što je povrat plasmana unutar NPL-a znatno sporiji nego kod "zdravog portfelja", a s druge strane kreditna aktivnost je usporena.
Planirate li iskoristiti zakonsku mogućnost otpisa dugovanja malim i srednjim poduzetnicima kojima je ugroženo poslovanje?
Bez obzira na zakonski ili regulatorni okvir, banka je od početka krize pomagala poduzećima, menadžmentu ili vlasnicima da se prilagode novonastaloj situaciji na tržištu. Prije svega to se odnosi na restrukturiranje dugova, pomoć kod prodaje neoperativne imovine, dodatno financiranje kako bi se pokrili gubitci iz tekućeg poslovanja i slično. Od pokretanja instituta predstečajne nagodbe banka je temeljem dogovora sa drugim vjerovnicima i otpisivala dio svojih potraživanja.
Posebni programi za financiranje malih poduzeća i pojedinih industrija
Kako PBZ potiče malo i srednje poduzetništvo, a time i gospodarstvo?
Svjesni smo težine situacije u kojoj se nalaze mali i srednji poduzetnici te im stoga posvećujemo i posebnu pozornost. Banka unutar svog portfelja proizvoda raspolaže s nizom specifičnih kreditnih linija namijenjenih upravo SME segmentu. Osim toga, u suradnji sa jedinicama lokalne samouprave razvili smo posebne programe za financiranje malih poduzeća ili pojedinih industrija važnih za te jedinice lokalne samouprave. Također, nastojimo pratiti sve HBOR-ove programe koji omogućavaju subvencionirano financiranje klijenata. Osim širenja i unapređenja ponude ostalih kreditnih proizvoda PBZ je odlučio pronaći rješenja i za problem nedostatnih instrumenata osiguranja, među ostalim i u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF). Tako je u sklopu Okvirnog programa za konkurentnost i inovacije (CIP) zaključen Ugovor o jamstvu čime je PBZ postala prva banka u Hrvatskoj koja sudjeluje u CIP programu. Suradnja s EIF-om rezultirala je posebno strukturiranim kreditnim programom EU Sinergo krediti koji obrtnicima i malim poduzetnicima omogućava dostupnije kredite po vrlo povoljnim uvjetima financiranja. Također, banka je s međunarodnim razvojnim bankama i institucijama u posljednje tri godine potpisala šest kreditnih aranžmana i programa namijenih financiranju privatnih poduzetnika u ukupnom iznosu od 165 milijuna eura. Uvedeni su vlastiti različiti programi restrukturiranja i reprogramiranja kreditnih plasmana malim i srednjim poduzetnicima čije se poslovanje našlo u poteškoćama, ali čiji poslovni model jamči održavanje kontinuiteta poslovanja. Trenutno klijenti posebno dobrim ocjenjuju naše kredite za trajna obrtna sredstva. No, bez obzira na redovne, posebne ili subvencionirane programe želim naglasiti da je PBZ uistinu usredotočen na SME zbog čega je razvoj tog segmenta jedan od prioriteta za banku.
