Kao što je u hidroelektranama naša tržišna niša, tako je i s prehrambenom industrijom. Hrvatska može konkurirati samo s unikatnom i maloserijskom proizvodnjom, poput ekoloških proizvoda, i ako definiramo, primjerice, da ćemo proizvoditi ulje od smilja, takvu se mjeru mora stimulirati kako nam velika konkurencija ne bi stvarala probleme, a novostvorena vrijednost omogućila i više plaće i jačanje BDP-a – kazao je čelnik Končara i Hrvatskih izvoznika Darinko Bago na jučerašnjem okruglom stolu o makroekonomskoj analizi izvozne konkurentnosti domaće prehrambene industrije u zagrebačkom Ekonomskom institutu.
Analiza autora Gorana Buturca i Maruške Vizek iz Ekonomskog instituta, pokazala je, naime, da prehrambena industrija, koja je peta najveća grana unutar prerađivačke industrije u Hrvatskoj, osim učinaka na proizvodnju i zaposlenost, ima i velik značaj za razvoj poljoprivredne proizvodnje. No od krize, 2008., karakterizira je usporavanje izvoznog rasta zbog sve jačeg konkurencijskog pritiska na tradicionalnim izvoznim tržištima poput Cefte, gdje je izvoz u 2013. smanjen za 10%, dok se na tržištima tzv. starih članica EU ostvaruje negativna vanjskotrgovinska bilanca i velika izvozna koncentracija. Na samo deset izvoznih proizvoda otpada čak tri četvrtine ukupnog izvoza u EU 15, kazao je G. Butorac, ističući kako je upravo izvoz na ta tržišta u 2013. obilježen najvećim padom od 12%. Nove članice EU pritom su neiskorišten potencijal na kojima prehrambene tvrtke plasiraju 21% svoga ukupnog izvoza, kao i Rusija i Turska.
– Potrebno nam je jačanje izvozne orijentiranosti na brzorastuća tržišta, rast potrošnje te veća ulaganja u inovacije, razvoj novih proizvoda i u nova tržišta – tvrdi Buturac. Analiza je pokazala kako bi rast potražnje za proizvodima prehrambene industrije za jedan milijun kuna imao multiplikatoran učinak na BDP od 1,96 mil. kuna, pri čemu bi se i broj zaposlenih povećao za dvije osobe, što je treći najveći multiplikatorni učinak neke industrijske grane u Hrvatskoj. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina kaže da negativan učinak na domaću prehrambenu industriju ima i ruski embargo, ali se taj trend konačno okreće, u prvom tromjesečju 2015. izvoz hrvatske prehrambene industrije rastao je 15%. No puno je još podrazvijenih područja koja trebamo jačati, poput industrijske konoplje, aromatično-ljekovitog bilja ili ekološke proizvodnje općenito.
>> Ekoproizvodi i u krizi i recesiji imaju siguran plasman i kupce
>> Vujčić ne dozvoljava deprecijaciju kune, a u tome ima i potporu Vlade
Pametan čovjek....konačno