Maloprodaja u zemljama Europske unije porasla je za 17,8 posto u odnosu na travanj te se tako taj sektor oporavio nakon dvomjesečnog dramatičnog pada koji je bio i rekordan u povijesti EU. Porast potrošnje i veći je od očekivanja prema kojima se rast kretao najviše do 15 posto, a zasluga se, kako se navodi, može pripisati nekolicini europskih zemalja koje su pokazale i puno bolji rezultat.
Zasluge “kurzarbeita”
Puno su se više kupovale potrepštine nego hrana, a najviše tekstil, odjeća, obuća i električni aparati. Dosta se kupuje putem internetskih dućana. Snažan skok u maloprodaji bilježi i gorivo. Prednjače, dakako, dvije najveće ekonomije, njemačka i francuska, gdje je potrošnja vrlo blizu pretpandemijskim razinama. Potrošnja u Njemačkoj u svibnju porasla je čak i u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, 3,8 posto.
Ipak, nije tako svugdje pa je tako ukupna potrošnja u Europskoj uniji još uvijek oko sedam posto niža nego u vrijeme prije pandemije. Europska komisija i dalje upozorava na vjerojatni porast nezaposlenosti unatoč tome što neke zemlje ipak bilježe manje otkaza od očekivanih brojki. Treba uzeti u obzir i to da je riječ o projekcijama koje ne uključuju drugi val novog koronavirusa, to se prihvaća samo kao veliki rizik. Ako do njega dođe, jasno je i da će brojke izgledati puno tužnije.
Ovaj skok potrošnje uspješno je otklonio bojazni da je europski kupac previše u strahu da bi počeo trošiti kao prije pandemije, kao što se dogodilo u Kini. I u toj drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji, kao i u Europi, zbog novog koronavirusa izgubljena su mnoga radna mjesta, a mnogima su smanjene plaće. Međutim, potrošnja se u Europskoj uniji vratila, a u Kini nije, tamo je potrošnja još uvijek na razinama koje su i do 20-tak posto niže nego prošle godine.
No, prema nekim pokazateljima, vratila se proizvodnja. Prema kineskom mediju CGTN, obnavlja se kineska robna razmjena sa svijetom, u oba smjera. Uvoz je porastao i to na razine koje znatno nadmašuju očekivanja, od svibanjskog pada 3,3 posto u odnosu na svibanj 2019. godine, u lipnju je uvoz porastao za 2,7 posto u odnosu na godinu prije. Izvoz je u lipnju porastao za 0,5 posto u odnosu na prošlu godinu. To je znatno bolje, hvale se Kinezi, od Reutersove procjene prema kojoj je izvoz u lipnju trebao biti manji za 1,5 posto u odnosu na lanjski šesti mjesec.
Dosta robe koju Kina sada ponovno izvozi potrebno je i Europskoj uniji, pa i kineski ekonomisti ističu kako im je oporavak robne razmjene bio iznimno važan, pogotovo s europskim i američkim tržištima. Reporteri The New York Timesa javljaju da su bistroi u Francuskoj puni, u Nizozemskoj je vladala iznimno velika potražnja za cvijećem jer svi nastoje osvježiti svoje stanove i kuće, u Njemačkoj je potrošnju, odnosno kupnju kućanskih aparata, potaknula i odluka vlade o smanjenju poreza, a od 1. srpnja smanjen je i PDV s 19 na 16 posto.
Potrošnja je u ovom trenutku glavni oslonac ekonomskog oporavka jer zatvaranje granica ograničava doseg ostalih, krupnijih gospodarskih aktivnosti, što se poglavito odnosi na investicije i izvoz. Savršeno je jasno kako su za zamah potrošnje zaslužne i vlade koje su potrošile milijarde dolara na čuvanje radnih mjesta i subvencioniranje plaća. Sada se ta aktivnost nastavlja “kurzarbeitom”, potporama za skraćeno radno vrijeme. Te su mjere obuhvatile čak 60 milijuna europskih građana.
Spriječena katastrofa
– Taj oporavak potrošnje doista je subvencionirala vlada, no upravo to i jest bila namjera. Da se to nije dogodilo, kontraučinak bi bio katastrofalan. Ovo je potvrda da ta politika funkcionira upravo onako kako je i zamišljena – citira NYT riječi Berta Colijna, starijeg ekonomskog stručnjaka za eurozonu iz nizozemskog financijskog holdinga ING. Vraćaju se i radna mjesta u sektoru ugostiteljstva i maloprodaje pa tvrtke poput Adecca bilježe snažan porast potražnje za takvim radnicima.
Od 250 tisuca .. 1/2 zaposlenih u tzv.drzavnoj sluzbi RH cijeli radni vijek je u tzv." kurzarbeitu" ..u gradu zg ima vise cinovnika nego u berlinu...kad cujes zvona ne zvona broj zastupnika ministarstava agencija drugih ustanova koje su same sebibi svrha pomislis da hrvatska ima barem 35 milijuna stanovnika...sastavljena vlada kao nekad u jugi plenkovic pupavac furijo cacic stromar kajtazi i dva iz ap milosevic i vasiljevickovska...