Bez sustavna čišćenja šume nepotrebnih propisa, ali i promjene cjelokupna mentalnog sklopa državne administracije na nacionalnoj i lokalnoj razini, neće biti većeg pomaka u uklanjanju birokratskih barijera poduzetnicima.
Zajednički je to stav sudionika okruglog stola "Administrativne barijere" održanog u petak u organizaciji Poslovnog dnevnika.Opseg prave hiperinflacije raznih zakona i propisa u posljednjih nekoliko godina konkretnim je podacima dočarala Anny Brusić, direktorica HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika. Naime, od 2006. godine, kad je počeo proces približavanja Hrvatske Europskoj uniji, godišnje se zbog prilagodbe zajedničkoj pravnoj stečevini mijenjalo oko 500 zakona.
"Prošle smo godine dobili 350 novih zakona, od toga njih 200 bez ikakve najave", istaknula je Brusić dodavši kako takva proliferacija zakonodavstva od malog poduzetnika zahtijeva da svaki dan većinu vremena provodi prateći izmjene u zakonodavstvu, umjesto da se bavi svojim poslom.To, međutim, nije samo hrvatski, već i europski problem. Prema istraživanju jedne belgijske udruge malih poduzetnika, prosječno se u EU troši 16 sati tjedno na proučavanje novih zakona. Uzrok takvoj poplavi zakona u Hrvatskoj Igor Škrgatić, predsjednik Uprave tvrtke Deponent, vidi u tome što svaka politička garnitura misli da će pisanjem zakona riješiti problem. "Stalno djelujemo reaktivno, umjesto proaktivno. Najveći problem inflacija je zakona i procedura donošenja bez procjene učinka propisa na one na koje se zakon odnosi", smatra Škrgatić.No, praćenje usklađenosti sa zakonom nije samo problem malih poduzetnika, već i velikih sustava.
Kako je istaknuo Časlav Žaja, direktor Sektora za pravne poslove Croatia osiguranja, osiguravateljski biznis je visokoreguliran, a svakodnevno praćenje svih zakona i pravilnika iscrpljuje i tvrtku poput Croatia osiguranje. "Hrvatska je zbog želje da se što prije pridruži EU nekritički usvajala zakona, doslovno ih prepisivala, pa čak imate i pogreške u prijevodu. Mislim da je sazrelo vrijeme da se pristupi sustavnom čišćenju legislativnoga korpusa", istaknuo je Žaja i dodao kako mu se čini "da ćemo se ugušiti u toj šumi propisa".Promjene se, prije svega, moraju početi događati kod nas samih, smatra Zdenka Lončar, pomoćnica ministra poduzetništva i obrta. Naglasivši kako je Vlada dosad rasteretila gospodarstvo za 600 milijuna kuna, Lončar je dodala kako u društvu još ima velikih otpora prema reformama. "Generalno, svi smo za promjene u društvu, ali kad ih treba provesti, mnogi ih ne žele baš u svom dvorištu", ocijenila je Lončar.
Osvrnuvši se na inflaciju zakona nakon 2006., ocijenila je to "stihijskim pristupom. Ove godine donijet će se oko 130 novih pravnih akata, a procedure su znatno transparentnije nego prije", naglasila je Lončar. Prema njezinu mišljenju, lakše praćenje izmjena zakonodavstva trebale bi omogućiti obrtnička i gospodarska komora.Gotovo stalne izmjene porezne politike kao velik problem identificirao je i Krešimir Lipovšćak, partner u tvrtki Crowe Horwath. "Građani su vrlo pasivni prema promjenama poreza, posebno PDV-a", ocjenjuje Lipovšćak, koji se osvrnuo i na Vladinu odluku da oporezuje dividende, čime je proračun dobio manje novca nego od poreza na dobit, gdje su uvedene olakšice ako se dobit reinvestira.
Izjave sudionika:
Prošle smo godine dobili 350 novih zakona, od toga njih 200 bez ikakve najave
Anny Brusić, HUP-Udruga malih poduzetnika
Najveći su problemi inflacija zakona i njihovo donošenje bez procjene učinka
Igor Škrgatić, Deponent
Ove godine donijet će se oko 130 novih pravnih akata, a procedure su znatno transparentnije
Zdenka Lončar, Ministarstvo poduzetništva i obrta
Građani su vrlo pasivni prema promjenama poreza, posebno PDV-a
Krešimir Lipovšćak, Crowe Horwath
Vrijeme je za sustavno čišćenje legislativnoga korpusa, inače ćemo se ugušiti u šumi propisa
Časlav Žaja, Croatia osiguranje
