U budućnosti će sve biti povezano. Internetom i međusobno. Nije riječ samo o našim pametnim mobitelima kojima danas surfamo. S internetom će biti povezane i naše žarulje, ulazna vrata, hladnjaci, automobili, aparati za kavu, sustavi grijanja, odjeća. Sve to nazivamo internetom stvari (Internet of things – IoT) ili internetom svega. Kako sada stvari stoje, takvo što je neizbježno, proces je nezaustavljiv, ali i neće se dogoditi odjednom. Sigurno je da će promijeniti svijet i navike te način na koji živimo. Nije riječ o revoluciji, prije bi se moglo reći da je posrijedi evolucija.
Dio svakodnevice
Prema Juniperu, do 2020. bit će 38,5 milijardi povezanih uređaja. IDC tvrdi da će ih biti 20,9 milijardi. Gartner je izbrojio 25 milijardi uređaja. Očekuje se da bi globalne investicije do 2017. godine trebale iznositi 7,3 bilijuna dolara. Riječ je o analitičkim kućama i nijedna vjerojatno nije u pravu niti doista može pogoditi pravi broj. No, nijedna zasigurno nije promašila trend, a taj je da će internet biti doslovno svuda. Usto tvrde da je riječ o većini industrijskih gadgeta stoga i o tome da će biznisi mijenjati svoje poslovne modeli. Tu će riječ biti o uštedama i jednostavnijem poslovanju. Ali velika većina njih nudit će razne uređaje koji bi trebali biti i dio svakodnevice. Zasad, povezani uređaji nisu potpuno preuzeli naše domove niti zavladali okruženjem, još uvijek samo pokušavaju. Dio cijele priče svakako je sigurnost koja zabrinjava korisnike, no drugi dio zasad je i nekompatibilnost svega što se nudi na tržištu. Standardi još nisu usuglašeni, svaki tehnološki div gura svoje proizvode. Apple tako ima Homekit, Google ima Brillo, Microsoft Windowse, Samsung ima SmartThings i tu valja ubrojiti niz malih tvrtki koje imaju svoje sustave. Neki se kontroliraju univerzalnim daljinskim, neki fitness narukvicama, većina njih pametnim mobitelima. No, i dalje jednostavnost nije dosegla stupanj običnog crvenog gumba koji kaže – uključi ili isključi. Tako piše Wired, Techcrunch i ostali eminentni portali, a tako kaže i analiza McKinseya.
Mali dio podataka
Frank Gillet iz analitičke tvrtke Forrester kaže da ljudi još uvijek kupuju pojedinačne proizvode, a kada ih želite usuglasiti da rade zajedno, jednostavno još uvijek ne ide. Tek sedam posto Amerikanaca sudjeluje u kupnji pametnih uređaja za dom. Dakle, mainstrem još nije tu.
Digitalizacija strojeva, vozila i svega što postoji u fizičkom svijetu snažna je ideja i mijenja sve uz mnoge dobrobiti, primjerice, u zdravstvu jer prikupljeni podaci s raznih uređaja uvelike pomažu nadzoru, ali i liječenju pacijenata. Zasad se tek mali dio podataka koje uređaji mogu prikupiti doista i koristi u prave svrhe. Internet svega tek je u začecima, puni potencijal nastupit će u idućim godinama.
Ova godina pak bit će i dalje vrlo vjerojatno još uvijek ona tranzicijska u kojoj se uspostavljaju standardi i rješava pitanje sigurnosti. U ovoj godini, prema Gartneru, dostići ćemo broj od 6,4 milijarde uvezanih uređaja, a mnogi od njih koji bi nam mogli biti zanimljivi cijelog će se tjedna predstavljati na najvećem sajmu potrošačke elektronike u Las Vegasu – CES-u.
>> Berlinom dominira Internet of Things
>> Najveći hrvatski proizvođač softvera okreće se dronovima
