Glumac, redatelj, krležijanac, dinamovac, pjevač, kajkavac, bivši ministar kulture i nekadašnji saborski zastupnik Zlatko Vitez sada glavninu vremena provodi u parku na Opatovini na pripremama kazališne premijere "Gospon doktor Vinski Opatovinski". Tom će predstavom 12. srpnja biti otvoreno Histrionsko ljeto.
Je li Histrionsko ljeto doista najposjećeniji ljetni hrvatski kazališni festival?
Da, tako nam govori statistika. Iako se za statistiku zna reći da je točan zbroj krivih podataka, činjenice govore da je Zagrebačko histrionsko ljeto na Opatovini, već punih dvadeset i osam godina, kultno kazališno mjesto Zagrepčana te epitet najposjećenijeg ljetnog hrvatskog kazališnog festivala sigurno stoji.
Razmišljate li da na Histrionskom ljetu gostuju i predstave koje niste sami isproducirali?
Histrioni na Opatovini igraju predstave svaki dan osim ponedjeljka, a petkom i subotom na sceni "Gumbek'' izvodimo i kabaretske uspješnice vlastite i drugih produkcija. Histrionsko ljeto počinje 12. srpnja i traje sve do 31. kolovoza. Planiramo odigrati šezdeset predstava. Nadamo se da neće biti odveć kišnih dana. Potrebe za dodatnim gostovanjima nema, jer se već gotovo tri desetljeća potvrđuje da Zagrepčani vole i naš repertoar i svoje Histrione. Dobivamo pisma s dobrim željama i pohvalama u kojima se često ističe da smo "jedini čuvari građanskog duha u obamrlom Zagrebu". Nastojat ćemo to biti i nadalje.
Ususret velikoj obljetnici
Hoće li ove godine biti histrionskog broda?
Neće ove godine biti broda, ali tradiciju ljetnih gostovanja nećemo prekinuti. Bit će ih tridesetak, a gostovat ćemo sa tri predstave. "Škandal na vuglu Vlaške i Koturaške", "Partija remija" te "Gospon doktor Vinski Opatovinski'' posjetit će sljedeća mjesta: Viroviticu, Čakovec, Novalju, Trogir, Opuzen, Čapljinu, Metković, Blato, Vrgorac, Ploče, Supetar, Postiru, Selca, Šibenik, Kali, Delnice, Rijeku, Krapinske Toplice, Lobor, Tuhelj, Sveti Križ Začretje, Koprivnicu, Slavonski Brod...
Prije dvadesetak godina Histrioni su bili među rijetkima koji su ljeti u Zagrebu nudili kazališne kulturne sadržaje. Danas su tu i scena Amadeo, kazalište Exit, Krležin festival na Gvozdu. Ima li Zagreb dovoljno kazališne publike za sve te festivale?
Nisam upoznat s posjetom drugih kazališnih destinacija tijekom ljetnih mjeseci u Zagrebu, a što se tiče naših predstava, bude dana kad nažalost moramo obznaniti da karata više nema te zamoliti gledatelje da na predstavu dođu neki drugi dan. Volio bih da se to događa i našoj konkurenciji.
Hoćete li Histrionsko ljeto ubuduće programski osvježiti i nekom praizvedbom domaćeg teksta?
Za iduću sezonu, kada proslavljamo 40. obljetnicu postojanja, igrat ćemo čak dvije praizvedbe hrvatskih autora. Nino Škrabe upravo je zgotovio svoj komad koji je pisao za Histrione "U plavom podrumu". Novi je Škrabeov dramski uradak posvećen velikom nogometašu Ici Hitrecu, a režirat će ga Želimir Mesarić. Tahir Mujičić napisao je komediju "Zov tetrijeba'' i ona će doživjeti svoju praizvedbu u slavljeničkoj histrionskoj godini, a režirat će je Zoran Mužić. Eto vraćamo se piscima s kojima smo prije četrdeset godina započeli svoje kazališno putovanje, a možda se i Boris Senker pridruži nekim svojim dramskim novitetom.
U Zagrebu ima sve više kazališta i kazališnih družina, ali broj posjetitelja kazališnih predstava ne raste. Kako privući novu publiku u kazalište?
Histrioni nemaju problema s publikom. Na našim predstavama često budu cijele obitelji: baka, djed, roditelji i njihova djeca. Prije nekog vremena na ulici me zaustavila gospođa srednjih godina i ispričala mi da su njoj i njezinoj sestri, kad su bile djevojčice, naše predstave bile veći doživljaj od odlaska na more. Reče mi još da sad vodi svoju djecu na histrionske predstave. Eto, tako se odgaja kazališna publika. Nažalost, živimo u vremenu kad mediji pišu samo o ekscesima. Koliko je samo tinte i žuči proliveno oko jednog plakata u "Gavelli'' prošle godine!
Aktivno ste sudjelovali u podizanju spomenika zaslužnim zagrebačkim velikanima. Kome bi još Zagreb trebao podići spomenik?
Puno sam vremena i živaca utrošio, zajedno s drugima, podižući spomenike A. Šenoi, M. J. Zagorki, M. Maruliću, M. Krleži, poprsja K. Spaiću, Bobiju Marottiju, Mladenu Crnobrnji Gumbeku, Eni Begović... Bez moje recitacije nije moglo proći ni jedno važnije otvaranje raznih objekata: od Oltara domovine, Spomen-grobnice poginulih u Domovinskom ratu, raznih mostova, spomen-ploča i čega sve ne. Uvijek sam se rado odazivao radeći za, kako to političari vole reći, "društveni interes". Da, oni su uglavnom radili iz interesa, a ja sam sve to odrađivao iz uvjerenja i besplatno. A što se tiče vašeg pitanja, moj odgovor vjerojatno i sami pogađate – naravno, Zagreb bi trebao podići spomenik prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.
Sve najbolje o Bandiću
U Zagrebu već dugo vlada ekipa koja je proizašla iz SDP-ove stranačke kuhinje. Jeste li zadovoljni tom ekipom ili Zagreb treba novog kuhara?
Iako sam i sam pripadao političkoj ekipi Tuđmanova HDZ-a, moji politički istomišljenici baš nisu bili skloni ni meni ni Histrionima. Konačno, iako je godinama u programu rada zagrebačkog HDZ-a bila gradnja Histrionskog doma, činjenica je da do toga u vrijeme HDZ-ove vladavine nije došlo. Tek dolaskom Milana Bandića na mjesto gradonačelnika i radom njegove ekipe Histrioni dobivaju lijepo uređeno kazalište u Ilici 90. Konačno, uređen je i Plesni centar, Muzej suvremene umjetnosti i niz vrijednih kulturnih inicijativa ostvario se u Zagrebu otkad mu je na čelu Milan Bandić. On jako dobro zna što Zagrebu znače Histrioni i koliko ih Zagrepčani vole, stoga duboko vjerujem da, kao zaljubljenik u svoj grad, ne gleda tko je kojeg političkog uvjerenja, nego pomaže svima koji pridonose da Zagreb bude (i) europska kulturna metropola. Želim našem dragom Zagrebu da mu još dugo "glavni kuhar" bude Milan Bandić, kojemu sugrađani odaju priznanje uzastopno ga birajući, a usto nosi i časnu titulu NAJHISTRIONA!
A-može-i-Bandiću,nebitno-kaj-je-živ.Mislim-da-je-Tito-spomenik-dobio-za-života.