Tri dana nakon potresa, kažu u Gradu Zagrebu, pisali su Vladi i premijeru Andreju Plenkoviću s apelom da se izradi novi zakon o saniranju njegovih posljedica, a potom i program, uz formiranje radne skupine u kojoj će biti i predstavnici Gradske uprave. Ubrzo im je stigao dopis Ministarstva graditeljstva kojem je na čelu Predrag Štromar, s molbom da se imenuje dvoje ljudi u tim za novi zakon. Zagrebački je gradonačelnik Milan Bandić odabrao Ančicu Kačić, pomoćnicu Dinka Bilića, pročelnika Ureda za izgradnju grada, te Ivicu Rovisa, ravnatelja Zavoda za prostorno uređenje. No sad tvrde, među ostalim, da je Ministarstvo neke ideje Grada plasiralo kao svoje, a prekipjelo im je, kažu, kad je stigla prva, radna verzija zakona.
“Preslikali” su Gunju
– Dokument se temelji na kompletnoj obnovi obiteljskih kuća, a znamo da 90 posto onoga što je stradalo ne čine takvi objekti, već područje Donjeg i Gornjeg grada. Na njemu nije planirana kompletna obnova, nego isključivo sanacija konstruktivnih dijelova. To znači da ćemo moći sanirati samo zidove i krovišta, a ostalo ćemo prepustiti na teret Gradu Zagrebu, odnosno njegovim stanovnicima – ističe Rovis. S njim se, pak, ne slaže ministar Štromar, koji kaže da se prijedlogom zakona stvara mogućnost za jednostavnije i brže projektiranje te angažiranje građevinske snage i kapaciteta.
– Bit same obnove definirat ćemo programom koji će Vlada donijeti naknadno, zajedno sa savjetom – kaže Štromar. No, ako već država vodi glavnu riječ, ističe Rovis, onda u zakonu mora biti definirano u kojem će omjeru u obnovi sudjelovati ona, a u kojem Grad, što se može očekivati iz europskih fondova te kakve su projekcije ulaganja građana.
– Ljudima se mora dati mogućnost da sa sanacijom počnu odmah i da čuvaju račune kako bi im država i Grad vratili dio troškova – kaže Rovis, dodajući da je ovakav zakon preslika onog za Gunju. Slažu se s tom ocjenom i članovi nekoliko udruženja arhitekata, koji su jučer pozvali kolege da šalju primjedbe na zakon kako bi danas Ministarstvu dostavili očitovanje struke.
– Puno je nedorečenih i nejasnih stvari. Primjerice, nakon konstruktivne sanacije zgrada bi trebala dobiti uporabnu dozvolu, makar je ostatak u rohbau izvedbi – kaže Tihomil Matković, predsjednik Društva arhitekata Zagreba.
Ne očekujem puno...
Na zakon nisu dobro reagirali ni neki stanovnici centra Zagreba. Marina Mihaljinac iz zgrade u Teslinoj, koja je dobila žutu naljepnicu, drži da bi trebalo pokriti štete i u stanovima, a Tomislav Metelko iz objekta s “crvenim kartonom” u Petrinjskoj ističe da bi Grad i država trebali napraviti potpunu sanaciju.
– Stanari će morati ulaziti u dugove. Digli smo cijeli centar zahvaljujući i visokim pričuvama, a nitko to ne cijeni – kaže Metelko.
Skeptični su i u podsljemenskoj zoni, u kojoj su uglavnom obiteljske kuće. Danijel Šušković Medved kaže da od države i Grada ne očekuje puno, no svaka će sitnica koju pokriju dobro doći.
– Sa ženom i dvojicom sinova morao sam se odseliti k rođacima. Sad po cijele dane popravljam ono što mogu da se čim prije vratimo kući – ističe. Kod rođaka žive i supružnici Ivica Šušković i Marina Žohar Šušković, a njihova je kuća za rušenje.
– Idealno rješenje bilo bi da nam država omogući ili sagradi zamjensku kuću – poručuju.
Puno je u prijedlogu zakona nedorečenih i nejasnih stvari, upozorava Matković
"...– Idealno rješenje bilo bi da nam država omogući ili sagradi zamjensku kuću – poručuju...."___Ma da, to bi stvarno bilo najbolje, da vam država (čitaj mi građani) sagradimo novu kuću!!! U normalnom društvu ljudi za svoje kuće imaju osiguranje protiv požara, potresa i elementarnih nepogoda! Znači ja ću budala za svoju kuću plaćati osiguranje, a mojim porezom će država tebi koji ne plaćaš osiguranje graditi kuću?! Zato i je država uvijek u velikoj banani, jer ju građani vide kao servis za osobne želje i potrebe...