Scene iz fima "Tko pjeva, zlo ne misli", u kojemu Relja Bašić i obitelj Šafranek uživaju na obalama Save kupajući se i opuštajući uz rijeku koja dijeli metropolu, Zagrepčanima su se duboko usjekle u sjećanje. Neprestana žudnja za povratkom života na rijeku više neće biti samo nedosanjani san. Naime, projekt potpune obnove Zagreba spuštanjem željezničke pruge u zemlju predviđa i revitalizaciju Save, a riječ je o projektu vrijednom nešto više od 33 milijarde eura.
Dublji odteretni kanal
Prema projektu Roberta Planinca i njegove ekipe, savski bi nasipi uskoro mogli postati temelji za nove tramvajske linije i prometnice koje će rasteretiti prenapučeno središte grada i omogućiti kvalitetniji život stanovnicima u naseljima uz Savu. Ujedno će biti potrebno sagraditi, kako je u megaprojektu i istaknuto, i nekoliko hidroelektrana kojima će se spriječiti izlijevanje Save iz korita.
>>Megaprojekt: Obnova grada Zagreba za pet milijardi eura
Osim gradnje hidroelektrana u Podsusedu, Prečkom i Drenju, predviđeno je i produbljivanje odteretnog kanala Sava – Odra za šest metara. Tako bi se, usto, omogućio protok vode od 3000 m³/s (tri puta više nego do sada, op. a.), a ujedno ograničio protok Save kroz grad na 650 m³/s. Naime, velike zagrebačke poplave, kao i ona nedavna na velikogoričkom području, izravno su povezane s premalim protokom vode kroz odteretni kanal.
Spriječi li se izlijevanje Save iz korita na širem gradskom području, bit će moguće život dovesti doslovno na samo nekoliko metara od vode, kao što je slučaj i u Beču, koji živi na rijeci koja krivuda kroz glavni grad Austrije. Da hrvatska prijestolnica do sada još ništa nije učinila, doista se čini nevjerojatnim. Kada nam dođu gosti iz drugih zemalja, često nam postave upravo to pitanje – zašto je rijeka toliko zapuštena i zašto se taj prostor ne iskoristi.
Brz povrat investicije
Projekt svojevrsne "duhovne" obnove grada tom će problemu posvetiti posebnu pažnju i omogućiti gradnju naselja, igrališta, parkova, klubova, kafića uz Savu... A isplativost ovoga dijela projekta nije upitna. Prema projekciji građevinskih, arhitektonskih i prometnih pionira koji su sudjelovali u kreiranju ove ideje, ulaganje bi se u cijelosti vratilo, a uz to bi se još ostvarila i dobit od gotovo 8 milijardi eura. Tim bi se pak novcem amortizirali troškovi rekonstrukcije infrastrukture i sagradile brze ceste kroz grad.
Sutra pročitajte tko su autori projekta i koja su njihova očekivanja od vlasti, grada, EU...
cijena nesto vise 33 milijarde eura?! a dobit gotovo 8 milijardi eura? otkud namaknut taj novac i kakva dobit, za koga?