Možda se poklonjenom konju u zube ne gleda, ali ovome se baš i nema u što pogledati. Ali dobro, svaka je pomoć dobrodošla – dok prevrće po papirima i uspoređuje kvadraturu traženog građevinskog materijala s onim kojeg će, na kraju, dobiti, govori nam Mirko iz centra Zagreba. Iako smo ga sreli u dvorištu gimnazija u Križanićevoj, punkt za one koji trebaju pokupiti crijep, cigle, mort i sve ostalo za “hitnu” sanaciju svojih objekata, činilo nam se da je ovaj Zagrepčanin više bio u limbu.
– Pa ne znam, zapravo, što bih vam rekao na sve ovo. Tražili smo sto kvadrata Biber crijepa, ali kažu nam da možemo dobiti samo 14. I dvije palete punih cigli, a treba nam i za zabatne zidove i za dimnjake – u nevjerici nam je objašnjavao naš sugovornik, čija je zgrada jedna od 130 koje su u Donjem gradu tražile građevinski materijal od Grada. Snaći će se svi skupa, kaže nam predsjednik Gradske četvrti Donji grad Petar Paradžik, ali dodaje, gotovo nitko neće dobiti količinu traženog materijala jer ga, “pod a, nema dovoljno” te “pod be, pogrešne je vrste”.
– Osnovni je problem nastao u startu jer Gradska uprava trebala je reći ljudima da se radi o skromnim količinama materijala koje mogu dobiti, odnosno da će njime moći pokriti manje rupe. Da je takvo upozorenje išlo na vrijeme, ljudi ne bi pisali svoje realne potrebe, pa im mi ne bismo trebali limitirati količinu materijala koji mogu dobiti. Jer jednostavno smo morali izračunati. Primjerice, kako smo dobili 44 tisuće punih cigli, po zahtjevu ih možemo dati 340. Ljudi su, naravno, tražili i više, ali raspolažemo s tim što imamo – kaže nam Petar Paradžik pa dodaje kako nije problem samo s količinom materijala, već i s vrstom. Kako objašnjava, većina od 130 zahtjeva koje je dobilo Vijeće u Donjem gradu, odnosi se na crijep tipa Biber, dok Jupiter nije tražio nitko, a Kontinental plus manji postotak ljudi, a opet, došle su gotovo jednake količine kao i Bibera. “Ostalo” je i šupljikave cigle jer, s obzirom na izgradnju zgrada u ovom dijelu metropole, stanovnicima uglavnom trebaju punu.
– Što se samog Bibera tiče, ima ga za 1820 četvornih metara, odnosno za 14 kvadrata po zahtjevu. A ljudi su tražili po sto, dvjesto, čak i tristo kvadrata – kaže predsjednik Četvrti, s kojim je na terenu bio i potpredsjednik Donjeg grada Vilim Matula. On je, pak, pojasnio da problem postoji i sa sljemenjaci, tj. crijepovima koji prekrivaju prekrivaju sam vrh krova, odnosno njegovo “sljeme”.
– Dobili smo ih petsto, a u jedan metar vam idu tri. Znači da ih imamo za otprilike 160 metara, odnosno za malo više od metra po prijavljenoj zgradi – kazao je Matula, dok je pomagao utovariti jednu paletu cigli u kombi Zrinjevca, koji materijal dostavlja ljudima na adrese. Dva su takva vozila na raspolaganju Donjem gradu, a limit za prijevoz im je jedna tona, zbog čega sama podjela ide poprilično sporo.
Baš kao i u Podsljemenu, odnosno od Osnovne škole Markuševec prema objektima kojima je hitna pomoć od Grada, mjesec dana nakon potresa, potrebna.
– Ova je podjela materijala za one koji su na kućama pretrpjeli manju štetu i rade samo najnužnije popravke – objašnjava predsjednik Vijeća gradske četvrti Podsljeme Krešimir Kompesak, pa dodaje kako se Zagrepčani, zato, ne bi trebali nadati da će crijepove, cigle, drvenu građu i ostalo odvoziti u šleperima. Da joj je materijala dovoljno, ali i da bi joj trebalo još, rekla nam je Iva Capak iz Gračana.
– Ovo je taman koliko mi treba da popravim dimnjak na kući. Istina, potrebno mi je više, ali ovo za najhitnije popravke će biti – rekla je I. Capak. Oni čiji je posao sama podjela materijala u Podsljemenu bila, nisu bili točno sigurni koliko ga zapravo smiju dati.
– Više-manje to ide procjenom, nekih 10 kvadrata crijepa po osobi, bar za sad, a s vremenom ćemo vidjeti – objasnio je predsjednik Mjesnog odbora Gračani Marijan Kos.
Smije se, no nije osamljen u tom svom bahato-podrugljivom smijanju. Da se hoće, ne bi se više nikome smijao. Ali neće se. Potreban je...nekomu...zna se....