Gotovo su gotovi. Ili, točnije, konačna verzija Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom spremna je, doznajemo u Ministarstvu graditeljstva, kojemu sad predstoji samo da je uputi u proceduru. Bit će to “što prije”, kažu nam ne odajući precizne datume, ali svibanj bi trebao biti mjesec u kojem će Zagrepčani, ali i stanovnici Zagrebačke te Krapinsko-zagorske županije konačno imati dokument ključan za obnovu njihovih stradalih domova. Kako se isprva računalo da će zakon biti izglasan već između 20. i 24. travnja, mislilo se i da će prvi izvođači radova na posao krenuti krajem lipnja, ali sad je ipak za to izgledniji srpanj ili čak kolovoz.
U 24 dana – 1000 potresa
Na svim svojim zgradama ima i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), a stradale su i crkve, muzeji, kazališta te druge kulturne institucije. Treslo se ne samo 22. ožujka, već i sljedeća 24 dana, tijekom kojih su seizmografi zabilježili oko tisuću potresa. Od toga, 145 ih je bilo magnitude iznad 1,3 po Richteru.
VIDEO: Mjesec dana nakon potresa u Zagrebu
Dodano o bojlerima
– Prema prvim procjenama, oštećeno je oko 17 tisuća zgrada, ozlijeđeno je ukupno 27 ljudi, dok je jedna osoba preminula od zadobivenih ozljeda – pobrojili su sve u Ministarstvu graditeljstva, koje je ostalo pri tome da će za provođenje zakona i u konačnoj verziji biti odgovoran Savjet za obnovu zgrada oštećenih u potresu. Savjet će se sastojati od 27 ljudi, što iz raznih ministarstava, što iz Grada Zagreba i pogođenih županija, što od stručnjaka. U odnosu na prethodne, radne verzija zakona, ova se posljednja ne razlikuje mnogo. I dalje se predviđa gradnja zamjenskih kuća, davanje stanova u najam onima koji su svoje izgubili, obnova javnih objekata, a ono što se dodalo jest način retrogradnog financiranja, odnosno za što će se točno moći dobiti povrat novca.
– Vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za troškove koje je imao, odnosno koje ima za nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija i uklanjanja opasnih dijelova zgrade koji su mogli, odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka, popravak ili zamjenu zabatnog zida te popravak dizala – stoji u članku 36., koji određuje i da će se iznos novčane pomoći isplaćivati na pisani zahtjev upravitelja ili predstavnika suvlasnika zgrade, odnosno na zahtjev vlasnika obiteljske kuće.
Dodan je i članak o bojlerima, odnosno, kako stoji u zakonu, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost isplatit će vlasnicima zgrada koje se obnavljaju novčanu potporu za kupnju kondenzacijskog bojlera kojim se zamjenjuje postojeći bojler.
Također, pokaže li se da Grad Zagreb i Ministarstvo državne imovine nemaju dovoljno zamjenskih stanova za ljude koji su sad smješteni u studentski dom na Cvjetnom, dogovoreno je da će Ministarstvo graditeljstva, kao investitor, osigurati za te osobe hitnu gradnju zgrada, koje će se kasnije koristiti kao – studentski dom. Podsjetimo, u domu je oko 500 osoba, a Grad i Ministarstvo zajedno imaju 70-ak stanova.
Molim samo da se odredi imovinski cenzus za "pomoc". Ako netko ima stan od 100 kvadrata na zrinjevcu koji se dojucer prodavao za pol milijuna eura - nema kaj dobivati "pomoc za bojler". Ako nema novaca - lako digne hipotekuu i sredi ga. Ili proda stan i kupi nesto drugo. Ili - dade ga u najam, a sebi unajmi nesto manje ili dalje od centra, tisuce opcija postoji. Imati ogroman stan u centru Zagreba nije temeljno ljudsko pravo.