Osnovnih i srednjih škola starijih od 50 godina u Zagrebu je 146. A od njih je u potresu prije deset mjeseci oštećeno 106, odnosno 72 posto ili nešto manje od tri četvrtine. Podatak je to koji smo dobili iz Gradskog ureda za obrazovanje, a baš i i nije za pohvalu jer to znači da je samo četvrtina zagrebačkih škola sagrađenih prije 1970. godine lani ostala netaknuta. I što bi se s njima dogodilo da ih pogodi novi jači potres? Ne zna se.
Za starije objekte - hitno
Jer kako tvrde roditelji zagrebačkih učenika udruženi u inicijativu, nitko od njih ne zna koliko su te škole bile statički sigurne prije lanjskih potresa, a nikad nisu dobili ni detaljno izvješće o nastaloj šteti nakon udara, kao ni konkretne planove njihove obnove. I iako slušaju uvjeravanja da je apsolutno sve po “PS-u”, oni u to, kažu, ne vjeruju.
– Sanacija oštećenih zgrada rađena je prema dokumentaciji koja nije sadržavala istražne radove, arhivsku građu, statički proračun ni bilo kakav drugi izračun, odnosno proračun, nije sadržavala ni grafičke priloge postojećeg i novog stanja, a ni troškovnike. Upute za sanaciju ne mogu zamijeniti statički proračun niti projekt obnove – objašnjava Ana Pavičić-Kaselj, predstavnica inicijative, koja je pitanje pokrenula nakon što je primijetila da je sanacija “njezine” Osnovne škole Izidora Kršnjavog nedavno obavljena bez ijednog od tih dokumenata. Zato na odgovoru na pitanje jesu li škole starije od 50 godina statički sigurne roditelji inzistiraju tjednima.
Njih je zasad više od 6400 u samo šest dana potpisalo peticiju kojom od Grada Zagreba traže tu, kako kažu, po život njihove djece važnu informaciju.
– Želimo da se žurno izradi statički proračun potresne otpornosti svih odgojno-obrazovnih zgrada na području Zagreba građenih prije 1970. godine, prije potresa i nakon mjera sanacije, s kompjuterskom simulacijom razine potresa na kojima dolazi do sloma, odnosno otkazivanja konstrukcije zgrade – kao prvi zahtjev navode u dopisu koji je poslala inicijativa roditelja školske djece s područja Zagreba. A nakon izrade tih dokumenata, kažu dalje, traže da se izrade i projekti cjelovite obnove za sve one objekte koji potres od 6,5 Richtera ne bi “preživjeli”. I izgleda da je moć brojeva upalila jer su predstavnici roditelja ovaj tjedan održali i sastanak s pročelnikom Ureda za obrazovanje Ivicom Lovrićem, a dobili su, kaže Ana Pavičić-Kaselj, i neformalnu podršku za svoje zahtjeve.
Uhlir: Na raspolaganju EU novac
Grad bi i trebao, i to hitno, podržati roditelje, kaže nam državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva Željko Uhlir, jer su u pitanju dječji životi.
A ni oko financiranja izrade projekata ne bi se trebali zabrinjavati jer ipak je na raspolaganju europski novac.
– Postoji, za početak, Fond solidarnosti iz kojeg se mogu isplatiti. A što se tiče toga koliko bi koštali proračuni, riječ je o 10.000 do 50.0000 kuna po objektu, ovisno o složenosti posla koji mora obaviti statičar – govori Uhlir, a mi jednostavnom kalkulacijom dolazimo do brojke od 1,4 do 7,3 milijuna.
No, kako kažu u Uredu za obrazovanje, potrebno im je barem 50 milijuna jer imaju u planu, u dogovoru s Ministarstvom obrazovanja, napraviti “snimak” ne samo onih starijih, već svih zagrebačkih škola i vrtića.
– Napravio bi se i “snimak” svih objekata javne namjene kako bi se izradio plan, a potom i pristupilo sveobuhvatnom projektu statičkog i konstrukcijskog ojačavanja takvih zgrada u Hrvatskoj – kažu u Gradu. Dodaju i da je velik broj škola građenih do 1970. godine tijekom posljednjih desetljeća rekonstruiran pa je u lanjskim potresima pretrpio tek neznatnu ili nikakvu štetu.
A šta s onima nakon 70-te i naročito s onim građevinama koje su građene od kada je Bandić na vlasti?