Iako je od nje prošlo više od dva tjedna, po ulicama Dubrave, kako Gornje tako i Donje, i dalje se naveliko priča o filmskoj prometnoj nesreći na istoimenoj aveniji koja je šokirala obje četvrti. Stanovnici, kažu, neće zaboraviti prizore Audija koji se u blizini Ljubijske ulice zabija u niz parkiranih automobila i okreće na krov, a puka je sreća, govore još pod dojmom, da nitko nije ozbiljno nastradao. Da, šokirala ih je ta nesreća, ponovit će nam, no i upozoriti kako su slične situacije na toj cesti redovite poput odlaska u kupovinu.
Jesu li kamere rješenje?
Jer svaka četiri dana, ili bolje reći dva puta tjedno, negdje na Ulici Dubrava, koju popularno zovu avenijom, doći će do prometne nezgode, a gotovo dvije trećine njih završit će s tjelesnom ozljedom. Ove brojke nismo izvukli iz vedra neba, već smo se oslonili na podatke zagrebačke policije, a prema njima su se samo lani po cijeloj dužini avenije dogodile 82 prometne nesreće u kojima je ozlijeđeno 48 osoba, 13 teže, a 35 lakše. Godinu prije, kad nije bilo korone i promet je bio gušći, nesreća je bilo 90, a u njima je ozlijeđeno 59 osoba.
– Najčešća vrsta je bočni sudar, a okolnosti nastanka prometne nesreće nepoštivanje prednosti prolaska – dodaju u zagrebačkoj Policijskoj upravi. Najopasnije je raskrižje pritom, napominju, ono s Vinodolskom i Dankovečkom ulicom, na kojem se lani dogodilo sedam prometnih nesreća, a godinu dana prije čak 16.
No, stanovnici Dubrave ističu kako je za njih najopasnije križanje ono nekoliko stotina metara zapadnije, kod Kapucinske ulice, a upravo su nesreće na toj lokaciji u proteklim godinama najviše punile novinske stupce. Svi se dobro sjećaju lanjskog ljeta, kad se vozač u punoj brzini zaletio u pješaka, nakon čega se zabio u stup semafora i poginuo.
– Bio sam ondje kad se dogodila nesreća, žena je stajala na semaforu i čovjek se odjednom u nju zabio. Bilo je strašno. Jako je opasno ovo križanje, kao i ono stotinjak metara istočnije, kod Legradske, gdje i nema semafora, iako postoji pješački prijelaz. Ljudi jure, nitko ne staje, bojimo se prijeći cestu – kaže Ivan Habuš, stanovnik Dubrave. Gotovo identičan scenarij kod Kapucinske dogodio se i godinu prije. Sudarila su se dva vozila, a osim vozača, ozlijeđena je i djevojka koja je stajala na obližnjoj stanici koju su pogodile krhotine oštećenih automobila. I godine 2018. isto mjesto i ista priča: unatoč semaforu, vozač je naletio na pješaka, koji je zatim preminuo.
– Ne osjećam se sigurno, ni kao vozač ni kao pješak. Potrebno je nešto učiniti, poput ograničenja brzine – kaže Tatjana Ratković, koja živi u blizini kobne prometnice, a s njom se slaže i Jasna Božičević.
Sve glasniji su zato zahtjevi da se prometna opasnost Avenije Dubrava riješi, a mnogi predlažu postavljenje kamera za nadzor brzine. Udruga građana Zagreb – istok tako je nekoliko dana nakon nesreće kod Ljubijske uputila zahtjev Gradskom uredu za promet i I. Policijskoj postaji za njihovo postavljanje kao preventivnu mjeru.
– Zabrinuti smo za sigurnost građana Dubrave – navode u dopisu koji potpisuje predsjednik udruge Ivan Forgač, a s njima se slažu i stanovnici obiju četvrti.
– Ljudi se najviše boje kamera, novčanih kazni, jer su bahati i nesmotreni. Voze sporije kad postoji 100 posto šanse da će ih netko uhvatiti – kaže Mladen Kukolj.
Za mišljenje o situaciji na Aveniji Dubrava upitali smo i sudskog vještaka za cestovni promet Gorana Husineca. A on ističe da problem nije u prometu ni nedostatku infrastrukture, već u vozačima koji se ponašaju kao da su jedini na cesti.
– Najčešći uzrok nesreća je neprilagođena brzina. Ljudi jure i do 160, pa i 180 kilometara na sat. A riječ je o preopterećenom i gusto naseljenom području gdje osim automobila imamo i javni prijevoz, motocikliste, bicikliste, pješake. U ovom slučaju ljudski faktor je najveći problem – kaže Husinec. Na pitanje jesu li kamere rješenje odgovara da, premda su poželjne, postoje načini kako zaobići kaznu čak i u slučaju da prekršitelj završi na snimci. A kako je to moguće, ne želi objašnjavati.
– Zato naglašavam da je potrebno da postoji izvjesnost kažnjavanja, odnosno da svaki prekršitelj bude siguran da će zasigurno, u svakom slučaju, dobiti kaznu – govori Husinec.
Opremljena infrastrukturom
Postoje li kamere za nadzor brzine na području sporne avenije te ako ne, namjeravaju li ih postaviti, pitali smo Grad Zagreb, a oni su nam odgovorili da je to područje o kojem se sukladno zakonima brine Ministarstvo unutarnjih poslova. No, uvjeravaju da avenija ima potrebnu prometnu infrastrukturu.
– Opremljena je svom potrebnom vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom, a sva raskrižja su semaforizirana. Brzina je prema prometnom pravilu ograničena na 50 kilometara na sat i primjerena je značaju prometnice ovog tipa – kažu u Gradskom uredu za promet. U policiji pak daju nekoliko savjeta za sigurnu vožnju po ovakvim frekventnim lokacijama: potrebno je paziti na brzinu kretanja i računati na razne okolnosti od kojih može doći do nezgoda.
– Nalazimo razumnim usporiti vožnju i ispod maksimalno dopuštene brzine kretanja kako bi se izbjegle situacije koje mogu rezultirati i najtežim posljedicama za sudionike eventualne prometne nesreće. Isto tako naglašavamo obvezu vezivanja sigurnosnog pojasa, kako na prednjim mjestima tako i na stražnjoj klupi u automobilu, da bi se smanjile posljedice eventualne prometne nesreće. Potrebno je mobitel koristiti na propisan način uz uporabu pomoćnih “bluetooth” i drugih uređaja, a za kraj podsjećamo i naglašavamo da su alkohol i droga nespojivi s upravljanjem vozilom – poručuju iz PUZ-a.
Nije problem u prometnici nego u onima koji je koriste