Zastrašujuću fotografiju uginulih riba snimili su na Prvom maksimirskom jezeru, a istovremeno je objavljen i video s Jaruna na kojem se vidi kako ribe izlaze na površinu da udahnu kisik.
-Ovo je slika mrtvih riba kada su na površini vode u ZOO vrtu koja ide uz ogradu do 1.jezera. Smrad je nepodnošljiv. Pitanje je kada su se zadnji put čistila jezera i naravno što je s okolnom kanalizacijom - napisali su uz fotografiju, a slična smo pitanja postavili i mi upravama Maksimira i Jaruna.
-U Maksimiru nije zabilježen pojačan pomor riba -kazao nam je mr. sc. Luka Čuljak, ravnatelj Javne ustanove Maksimir naglasivši da maksimirska stručna služba i čuvari prirode u suradnji sa Sportsko-ribolovnom udrugom Bukovac i Ustanovom zoološki vrt Grada Zagreba redovito prate stanje jezera koja detaljno obilaze.
-Vjerujemo da je situacija koja je objavljena na društvenim mrežama samo izolirani slučaj. Maksimirska jezera su poluprirodna plitka jezera umjerenog klimatskog pojasa. Zbog toga promjene koje se dešavaju u atmosferi uvelike utječu na same procese u jezerima. Povišenje temperature zraka te vjetar neposredno utječu na fizikalno-kemijske parametre, a time i na živi svijet u samim jezerima - objašnjava nam da je u plitkim jezerima poput maksimirskog najveći dio volumena osvijetljen, što utječe na povećani proces eutrofikacije.
-Pod tim pojmom se podrazumijeva prirodno „starenje jezera“ uslijed unosa hranjivih tvari. Prirodna eutrofikacija je polagani proces koji se razvija nakupljanjem organske tvari prirodnog porijekla. Razgradnja organske tvari dodatno smanjuje vrijednosti kisika te uz veliku količinu ribe i visoke temperature, posebice u plitkim vodama može uzrokovati uginuće riba, prvenstveno oslabjelih ili prethodno bolesnih jedinki - upućuje nas u problematiku Čuljak te nas uvjerava da razloga za zabrinutost nema.
Čišćenje nagodinu
Nije nužno ni da je uginuće povezano s nedavnim poplavama, dodaje.
-Općenito, poplave mogu povećati koncentraciju hranjivih tvari iz okolnog prostora, a moguće je opterećenje i drugim otpadnim tvarima prisutnim u okolnom prostoru. S druge strane, izmjena vode u maksimirskim jezerima je poželjna. Nismo zabilježili značajan utjecaj nedavnih poplava - naglašava te dodaje da je temeljito čišćenje jezera planirano za iduću godinu.
- Redovito se prati stanje jezera i vrsta koje u njima žive, odstranjuju se nanosi i čisti se obalni dio u sklopu redovitog održavanja. Osim toga, jezera se prema potrebi periodično u potpunosti prazne i izumljuju, što je zadnji puta napravljeno u razdoblju od 2000. do 2006. godine. U 2021. godini će se temeljito očistiti, dakle isprazniti i izmuljiti, Prvo i Drugo maksimirsko jezero za što je već izrađena dokumentacija i osigurana su financijska sredstva. U narednom razdoblju planira se potpuno čišćenje i ostalih jezera. Takvo čišćenje jezera izuzetno je kompleksan zahvat koji između ostalog zahtjeva i privremeno zbrinjavanje životinjskih vrsta koje u njemu borave te se upravo zbog osjetljivosti funkcioniranja ekosustava ne može provoditi učestalo - kaže nam šef Maksimira. Onečišćenje jezera, nastavlja, ovisi o kvaliteti vode iz potoka Bliznec koji napaja jezera.
-Svako onečišćenje potoka Bliznec i sliva u cjelini utječe i na kvalitetu vode maksimirskih jezera. Kao jedno od rješenja usporavanja procesa eutrofikacije, a u sklopu gore spomenutog temeljitog čišćenja, na Drugom jezeru će se sljedeće godine postaviti tzv. bioremedijacijski otok na kojem su posađene močvarne biljke. Održavajući procese koji se odvijaju u prirodnim vodenim ekosustavima, bioremedijacijski otok predstavlja složen sustav u kojemu uz interakciju vode, biljaka, životinja, mikroorganizama i okolišnih faktora dolazi do poboljšanja kvalitete vode. Takve otoke planiramo postaviti i na drugim jezerima, a sličan primjer je i otočić koji se već nalazi na Trećem jezeru - iznosi Čuljak.
Dobra kakvoća jarunske vode
I Neven Saks iz službe za informiranje Upravljanja sportskim objektima koja je zadužena za Jarun nam kaže da na zagrebačkom moru nije zabilježen zabrinjavajuć pomor ribe, niti su nedavne poplave utjecale na tamošnju floru i faunu. Kakvoća vode na Jarunu mjere dva puta mjesečno djelatnici Zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“.
-Prema posljednjim meni dostupnim rezultatima analize vode iz 28. srpnja, voda za kupanje bila je izvrsne i dobre kakvoće. Djelatnici tehničke službe svakodnevno obilaze i održavaju jezero, vode brigu oko lokvanja te ih po potrebi i uklanjaju kako bi se korisnici nesmetano mogli kupati. Čisti se ručno. Nedavno smo angažirali vanjsku tvrtku koja je strojevima obavila uklanjanje i odvoz lokvanja - rekao nam je Saks.
Ono što smo doznali od uprava prozvanih jezera, potvrdio nam je i zoolog Ivan Cizelj, kurator za ribe, vodozemce i gmazove u zagrebačkom Zoološkom vrtu.
-Toksikološka analiza nije provedena pa ne mogu znati točan razlog uginuća, no ljeta su nam svake godine kritična. Sve je toplije, voda se zagrijava pa se organske tvari brže raspadaju i kisika je u jezerima sve manje. Šarani i amuri izlaze na površinu pri čemu dio slabijih jedinki i neotpornijih vrsta ugine - govori Cizelj koji smatra da uobičajeni ljetni proces dobiva sve veći publicitet jer je sve više šetača s mobitelima uz jezera.
-Ribe ugibaju, to je nažalost, tako. Sve ima svoj rok trajanja - i ribe i ljudi. Prema mom mišljenju, uz klimatske promjene pomoru pridonosi poribljavanje naših voda stranim vrstama, prehranjivanje i velik broj jedinki na malom prostoru. Problem su i invazivne vrste, ne samo kod nas, nego i svuda u Europi. Ovo ljeto je dobro za ribe jer je bilo dosta kiše. Da je bilo suho, pomor bi bio još veći - zaključuje.
Ma nije to ribe samo spavaju. Umorne su od tolkog plivanja.