Sa samo dva tjedna prvi je put s majkom Mirjanom “ušetala” u salon kraj Kamenitih vrata. Točnije, majka ju je donijela u nosiljci i stavila u izlog tek osnovanog obrta. I tako je Dora Rubić do danas ostala “začarana” tim mjestom, ali i poslom koji je 1986. pokrenula njezina majka. Iako ima starijeg brata i sestru, upravo je Dora odlučila nastaviti 32 godine staru tradiciju.
Toliko otprilike traje i njihova povezanost sa Zlatnom iglom, najdugovječnijom modnom revijom u ovom dijelu Europe. Otkako zna za sebe, kaže Dora Rubić, prisjeća se kako se majka svake godine revno pripremala mjesecima prije ne bi li u trenutku izlaska na pistu sve bilo onako kako je zamislila. Na Zlatnoj igli, koja se ove godine organizira 83. put, tradicijski obrt Dora ponovno sudjeluje, zajedno s još 41 obrtnikom, a što je pripremila, moći će vidjeti svi koji sutra okrenu Prvi program HRT-a, odmah iza Dnevnika.
Posebno ih cijene stranci
– Odlučili smo se za mini kolekciju balonera i kaputa, koji su naša specijalnost. Dizajniramo svu žensku odjeću, ali nekako smo se najviše odlučili posvetiti kaputima jer smatramo da je to “najmoćniji” komad odjeće – kaže Dora Rubić, koja je ime dobila upravo po salonu s obzirom na to da je nekoliko mjeseci mlađa od njega.
– Salon je pak mama nazvala po Dori Krupićevoj, čiji kip stoji odmah uz Kamenita vrata – ističe Dora Rubić dodajući da je svaki njihov kaput unikatan i drugačiji od onih konfekcijskih koji se izrađuju u velikim količinama i prodaju u trgovinama.
– Većina kaputa je crne ili druge tamne boje, a naši svi imaju neki “vedri” detalj. Zima je sama po sebi tmurna, ne trebaju takvi biti i kaputi – kaže Dora dodajući da ručni rad jako cijene stranci na proputovanju kroz Zagreb. Najviše su oduševljeni Amerikanci, ističe, a dolaze u još većem broju nakon što ih je kultni New York Times istaknuo kao primjer uspješne proizvodnje. Turisti čine više od pedeset posto njenih kupaca, no Zagrepčani su, zahvaljujući jednim dijelom i komadima koje pokaže na Zlatnoj igli, počeli sve više kucati na vrata salona.
Da je ta revija, prvi put organizirana 1935. godine, velika pomoć svim zagrebačkim obrtnicima vezanima uz modu, smatra i Nada Došen, dizajnerica poznata ne samo na europskom već i ruskom tržištu, ali i Jasna Štih Kapetanić, jedna od triju dizajnerica okupljenih pod imenom Modna manufaktura Mustre. Uz nju, naime, odjeću dizajniraju Biba Šipek te Sanja Jakupec. Zlatna igla, kaže, drugačija je od ostalih modnih događanja jer stavlja naglasak na kolekcije obrtnika, a ne na one koji sjede u prvim redovima.
Dvije godine bez upisa
– Osim toga, pomaže se i tako što troškove organizacije snosi Udruženje obrtnika grada Zagreba. Raditi na domaćem tržištu je teško, a Zlatna igla puno pomaže u promociji hrvatske proizvodnje – ističe Nada Došen, koja će pokazati aktualnu zimsku kolekciju svog brenda “DNK by Nada Došen”. Modeli će nositi njezine jakne, hlače, tunike, haljine... velikim dijelom napravljene od vune.
Kolekcija je opremljena i kapama Nade Kobali, jedne od dvije klobučarke koje ručno izrađuju kape i šešire. Mustre će također pokazati vunene komade, no za razliku od Nade Došen, kod koje prevladava crna boja, njihova je odjeća u ljubičastim, crvenim i plavim tonovima.
Ove je godine glavna tema revije zlato pa će samostalni izlazak imati i pet zagrebačkih zlatara. Mario Nokaj i njegova zlatarna Lapidarium jedan je od njih, jednako kao i Zlatarna Popek, koja čuva i nakit koji je dizajnirao slikar Miroslav Šutej, no na Igli će se predstaviti antiknim nakitom nastalim između dva svjetska rata.
– Ovo je, zbog sudjelovanja zlatara, dosad najskuplja Igla. Manekenke će biti okićene zlatom, a bit će jednako atraktivne kao i lanjska cvjetna haljina kad su se predstavljali cvjećari. Nadamo se da ćemo zainteresirati učenike da upišu smjer zlatara, u koji se nitko nije upisao posljednje dvije godine – kaže Antun Trojnar, predsjednik Udruženja obrtnika.
