Kad je medvjedić Matija krajem veljače pronađen na cesti kraj Vrbovskog, svi su pozdravili najave stručnjaka da će ga pokušati vratiti u prirodu. No, po svemu sudeći, on ipak neće trčkarati šumom, a mogao bi i zauvijek ostati u zagrebačkom zoološkom vrtu.
– Radim trenutačno u Poljskoj na jednom projektu pa nisam bio na zadnjem sastanku Povjerenstva za medvjede, čiji sam član. Ali saznajem da je povjerenstvo glasovalo da se medvjedića Matiju ne pokušava vratiti u prirodu – kaže nam prof. dr. Đuro Huber, vodeći hrvatski stručnjak za velike zvijeri i profesor s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu. Dodaje kako su ipak veći izgledi da se medvjedić ne bi prilagodio na život u prirodi jer će se ipak naviknuti na ljude.
– Treba se nadati da ih neće potpuno poistovjetiti s majkom medvjedicom. Kod medvjeda je to individualno, neki uvijek ostanu “divlji”, ali se dogodi i da neki koji su odrasli u prirodi počnu prilaziti ljudima. Takve proglasimo “problematičnim” i mora ih se čak i odstrijeliti – objašnjava dr. Huber o dodaje kako je napravljen i plan za medvjedićev povratak u prirodu, odnosno pokušaj istog.
Prilagodba na Risnjaku
– Planirano je da se nakon othranjivanja u izolaciji u Zoološkom vrtu, gdje su uz odgovarajući prostor i ljudi koji imaju znanje i volju, medvjedića smjesti u odgovarajuću nastambu u Nacionalnom parku Risnjak. I ondje bi isto bio u izolaciji, a učilo bi ga se da jede prirodnu hranu. Čim bi postao neovisan o prehrani od ljudi, dobio bi satelitsku ogrlicu za telemetrijsko praćenje i otvorena vrata nastambe. Ako bi izabrao nastavak života u prirodi, bilo bi super, a ako bi slijedio ljude i išao u naselja, vratili bismo ga na doživotno zbrinjavanje u primjerenom zatočeništvu. Pritom ne bi bilo opasnosti za ljude jer je riječ o mladoj i malenoj životinji, a sudbina bi svakako bila određena prije nego što bi odrastao – ističe dr. Huber i dodaje da je upravo za takve slučajeve osnovano utočište u Kuterevu u koje bi bilo primjereno smjestiti i Matiju.
No ima li informaciju da medvjedić neće u Kuterevo, već ostaje u zoološkom vrtu?
– Znam da ZOO radi na rekonstrukciji i povećanju nastambe za medvjede. Sve je u skladu s najstrožim međunarodnom kriterijima i ne bi bilo pogrešno da i ondje ostane. Trenutačno je u ZOO-u samo jedna smeđa medvjedica u ozbiljnoj dobi od 31 godine. Ondje je od 1988., od mog neuspješnog pokušaja da je umjetno othranim i vratim u prirodu. Ali barem joj je bila pružena prilika, a isto bi bilo lijepo i sada učiniti, bez obzira na nevelike izglede – zaključuje dr. Huber.
Bočica svaka dva-tri sata
– S obzirom na to da mladunče smeđeg medvjeda nije prošlo razdoblje koje bi u prirodi provelo u brlogu, ne može se odlučiti o njegovu konačnom statusu. Kontakt medvjedića s ljudima je maksimalno ograničen, koliko je to moguće, s obzirom na njegovu dob i potrebe za hranjenjem. Nacionalno Povjerenstvo za izradu Plana gospodarenja smeđim medvjedom prati razvoj situacije i u kontaktu je sa svim relevantnim institucijama u svijetu koja imaju iskustva s rehabilitacijom smeđeg medvjeda – odgovaraju na upite o Matijinoj sudbini iz Ministarstva poljoprivrede.
A hoće li ostati u zoološkom vrtu, kaže ravnatelj ustanove Damir Skok, ovisi isključivo o Povjerenstvu za velike zvijeri.
– Ne znamo još ništa, a i ne pita se nas. Žao mi je što se stvorio dojam da imamo žarku želju medvjedića zadržati, kao da smo ga ugrabili i ne damo ga, što nije točno – kaže Skok, koji je ujedno i jedan od troje ljudi u ZOO-u koji se brine o Matiji. Svaka treća noćna njegova je, jer medvjedića treba hraniti svaka dva i pol do tri sata.
– On još isključivo siše. Kontakt izbjegavamo maksimalno, zato nas i jest samo troje. Bočicu mu moramo dati, što znači da je ruka prisutna, a nakon hranjenja moramo ga masirati da pomognemo u defekaciji – ističe Skok. Dodaje i kako medvjedić dobro napreduje.
