Pare se i po stotinu puta dnevno. Iako jedan “klinč” traje tek tridesetak sekundi. No, da bi se rodili mali lavići potrebno je čak tri tisuće pokušaja vođenja ljubavi. Prilično izdržljiv ljubavnik afrički je lav, a kad se upušta u zanos, svima daje do znanja što se događa. Kad je gotov, pak, ispusti glasan lavlji krik koji odjekuje cijelim prostorom. No, kad mladunac konačno ugleda svjetlo dana, ostavlja ga na brigu majci, dok on odlazi svojim putem.
Pravi “obiteljski čovjek”
Ne ponaša se tako baš svaki mužjak u životinjskom svijetu. Koje su karakteristike pojedinih vrsta otkrit će djelatnici zagrebačkog Zoološkog vrta koji danas, na Valentinovo, organiziraju tradicionalni obilazak prilikom kojeg će posjetiteljima pokazati kako ljubuju dalmatinski pelikani, prstenorepi lemuri, merkati i crvenovrati valabiji. Raskrinkat će se i ljubavne zavrzlame kapibara, dvogrbih deva, zebri te gibona.
– Osvajanje u fauni nije jednostavno. Kako bi došli do odabranice, mužjaci daju sve od sebe. Postaju ljepotani, snagatori, pjevači, građevinari… – ističu u ZOO-u.
Početna točka obilaska glavni je ulaz, na turu se kreće u podne, a za sudjelovanje je na blagajni, uz kupljenu ulaznicu, potrebno preuzeti besplatan kupon.
– Kako bi u ljubavnim pričama mogao uživati što veći broj posjetitelja, ovakvi će se obilasci organizirati i tijekom vikenda. No, u subotu i nedjelju počinjat će u 11 i 13 sati – kažu u ZOO-u.
Kralj životinja veliki je zavodnik koji svojom grivom privlači mlade lavice, no među njegovim maksimirskim susjedima ima i pravih “obiteljskih ljudi”. Takav je, primjerice, mužjak crno-zelene otrovne žabe koji brižljivo čuva lokvicu s oplođenim jajašcima, a kad se mladunci izlegu, nosi ih na leđima, jednog po jednog, do idućeg jezerca ili potočića.
– Mužjaci se prvo bore za teritorij na kojemu će oni pokazivati tijelo ženkama, a kad ga odaberu, ona odluči hoće li mjesto odobriti ili ne. Ipak je ženka ta koja liježe jaja – ističe Tomislav Krizmanić iz ZOO-a.
Neke vrste južnoameričkih žaba, dodaje, jajašca nose na drveća visoka i po dvadeset do trideset metara kako bi svako smjestili u zaseban cvijet koji, kad se napuni, ima funkciju bazenčića.
– Velik je to pothvat za životinjicu veličine tri do četiri centimetra, a na taj način spašava još nerođene punoglavce. Ako grabežljivac dohvati jednog ili dva, spasit će ostale – kaže Krizmanić.
Može i bez muškog roda
Mužjaci zebre, pak, imaju svoj mali “harem”. Odnosno, svaki živi u obiteljskoj grupi sa šestero ženki i potomcima. Mužjak je dominantan, a iako se pari sa svim ženkama, one među sobom imaju hijerarhiju.
– Čak i mladunci imaju status u grupi ovisno o položaju majke. Veze među ženkama jako su snažne pa ako slučajno mužjak nestane, one ostaju na okupu dok ne dođe drugi – govori Krizmanić.
U sličnoj zajednici žive i merkati, no kod njih se mužjak pari samo s dominantnom ženkom, dok sve ostale rade na dobrobiti mladunaca, a ljubav im je zabranjena. Muški rod ženkama paličnjaka, pak, i ne treba. One se, naime, razmnožavaju bez mužjaka.
– Ženke odbacuju jaja iz kojih se legu ličinke. Svaki paličnjak koji se liježe iz jaja je ženka i klon svoje majke – zaključuje Krizmanić.
>>Prinova u Zoološkom vrtu
