U vrtićkim je grupama nekoć bilo i po četrdesetak djece koja su sjedila u drvenim klupama, a dvorištem su trčkarale kokoši, patke i zečevi. Igračaka nije bilo pa se zabavljalo s tek nekoliko drvenih kocaka. “Tete” su morale biti maksimalno posvećene djeci i zato se nisu smjele udavati, a svi su u vrtićima nosili pregače. Nekada oni, očito, nisu nimalo sličili današnjima, nisu se tako ni zvali, a u samom se srcu metropole, između Britanca i Trga dr. Franje Tuđmana, smjestio i najstariji dječji vrtić u Zagrebu, “Krijesnice”, koji svoju povijest piše još od 1883. godine.
Prvi dobili službenu dozvolu
Danas se nalazi u Krajiškoj ulici, no nije ondje bio otpočetka. “Krijesnice” je, tada pod imenom “Gradsko iličko zabavište”, otvorila Josipa Žitković, učiteljica u Liesingu kod Beča, nakon što je za to dobila dozvolu od Grada. Ona je bila i prva ravnateljica zabavišta.
– Početak vrtića u Zagrebu seže još u 19. stoljeće, kada se počelo raspravljati o potrebi da se i kod nas, prema primjeru europskih gradova, uvedu centri u kojima će boraviti djeca dok im roditelji rade. Upravo je “Gradsko iličko zabavište” prvi vrtić koji je dobio službenu dozvolu Grada. Do tada je osnivanje prvih tzv. čuvališta, u kojima su najčešće boravila djeca siromašnih obitelji, bilo prepušteno privatnim inicijativama, dobrotvornim društvima i ženskim crkvenim redovima – objašnjava Jadranka Kostanjšak, sadašnja ravnateljica “Krijesnica”.
Najstariji gradski vrtić “Krijesnice” svakako jesu, no nisu i prvo službeno otvoreno zabavište. Četrnaest godina prije, naime, svoja je vrata otvorio prvi privatni dječji vrtić, nazvan “Različak”, koji je osnovala Antonija Cvijić Lukšić. Ona ga je vodila sve do 1879. godine, kada ga je predala u ruke milosrdnih sestara na Kaptolu.
Njezina kći i imenjakinja Antonija Kassovitz Cvijić, autorica prvoga priručnika o predškolskom odgoju djece “Rukovođ za zabavište”, pak, bila je druga ravnateljica “Gradskog iličkog zabavišta”, koje je tijekom godina mijenjalo nazive. Kada se, primjerice, 1890. preselilo na današnju lokaciju, dobilo je ime “Gradsko zabavište u Krajiškoj ulici“. Za ratnih zbivanja zvalo se i “Konak” te “Sklonište” jer je služilo i za smještaj djece koja su ostala bez roditelja. Današnje ime, pak, vrtić je dobio 1991. godine, kada mu je na čelo došla i Jadranka Kostanjšak.
Svaki je dan avantura
S vremenom su se grupe smanjivale, a broj djece rastao pa je zgrada u Krajiškoj i nadograđivana. Danas u objektu na dva kata svakodnevno boravi oko 270 djece, od beba u jaslicama sve do male škole. “Krijesnice” usto imaju i dvije manje podružnice u Kordunskoj ulici.
Ponosne su i “tete” na svoje klince, koji su likovne uratke, između ostaloga, izlagali u Klovićevim dvorima i Modernoj galeriji, a nisu im strani ni nastupi na Jelačić-placu i brojnim kulturnim događanjima u gradu. Na svoje je “Cvjetiće”, kako se zove vrtićka grupa, ponosna i odgajateljica Vesna Grgetić.
– S klincima je svaki dan avantura – ističe.
A među njezinim je “Cvjetićima” i četverogodišnja Nika.
– Tak’ mi je tu super da ću ja i za sto godina ići u vrtić – kroz smijeh govori Nika.
