Sve im je lošiji promet i nikad nije bilo gore, svakodnevno se žale prodavači na zagrebačkim placevima. Velik dio “kolača” uzeli su im trgovački centri, što i nije čudno, kažu, jer je kupcima zgodnije besplatno se parkirati u garaži ili na velikom parkiralištu gdje uvijek ima mjesta i prijeći nekoliko desetaka metara kako bi ušli u dućan u kojemu će sve obaviti, od nabave povrća i voća do ostalog špeceraja za svoje kućanstvo.
Dostupnost mjesta i jednostavnost u procesu nabavke velik je faktor za svaku obitelj pa nije jasno zašto se parkiranje oko gotovo svake zagrebačke tržnice naplaćuje. Zašto je gradska vlast uopće donijela odluku da se zone naplate parkiranja postave uz tržnice? Kome to odgovara? Prodavačima sigurno ne. A bome ni kupcima. Jer mnogi izbjegavaju ulice u kojima parkiranje moraju platiti, pa makar kružili nekoliko puta oko placa kako bi pronašli besplatno parkirališno mjesto. Neki neće ni otići na tržnicu gdje moraju obaviti čitav niz radnji prije nego što uđu u prostor placa, poput traženja parkirnog aparata ili razmjene papirnatog novca kako bi dobili kovanice. Nije da nemaju tri kune za platiti sat vremena, već ne žele. Iz principa. Kao što nisu htjeli davati deset kuna za kartu ako se voze tek nekoliko stanica. Karta od četiri kune za pola sata pokazala se punim pogotkom, a jednako bi se tako uvođenjem drugačijeg sustava parkiranja vratili i kupci na tržnice.
Model bi mogli preuzeti, primjerice, od Đakova. Grad je to u kojem je gradska vlast, kako bi stanovnike vratila starim navikama kupovine domaćih proizvoda, donijela odluku da prvi sat parkiranja uz tržnice ne naplaćuje. Ako već u Gradu Zagrebu ne žele posve ukinuti naplatu parkiranja, to je samo jedan od načina na koji će vratiti ljude na plac. Jer sve je više Zagrepčana koji žele kupovati od nekoga tko je sam uzgojio to što prodaje. A ako im se može omogućiti da do dobre robe dođu bez komplikacija, postoji li razlog zašto se to ne bi i učinilo?
više domaće robe. puno toga je isto kao u šoping centrima ali duplo skuplje