Savom plove turistički brodovi, na rijeku su od Jaruna i Mladosti postavljene splavi s kafićima i klubovima, Bundek je proširen do rijeke s restoranima na vodi, Piškurova graba oblikovana je u močvarni park, u pošumljenim se dijelovima igra paintball, Savski je nasip srušen, a svuda su uokolo ekobungalovi, paviljoni, tematski parkovi, tribine i pješački mostovi.
Bez megalomanije
Vizija je to pedesetak studenata Arhitektonskog, Građevinskog, Agronomskog te Fakulteta elektrotehnike i računarstva koji su izradili katalog ideja kako iskoristiti prostor uz Savu u Zagrebu. Nova koncepcija desetogodišnjeg programa “Zagreb na Savi” razvila se lani kada su studenti, okupljeni u multidisciplinarne skupine, promišljali budući izgled Zagreba u kojem nasipi nisu potrebni za obrane od poplave.
– Obrana od poplava grada Zagreba premješta se sa 50 kilometara nasipa koji prolaze kroz grad na 15 kilometara lijevog nasipa odteretnog kanala Sava – Sava. To bi čak deset puta podignulo razinu obrane od poplave na području od granice s Republikom Slovenijom do Siska – objasnio je voditelj programa Leo Plenović, dok je predsjednik Društva arhitekata Zagreb Teo Budanko dodao kako je sretan što su marljivi studenti proizveli viziju budućnosti bez megalomanskih zamisli.
Milijarda i pol eura
Studenti su istaknuli da im je ideja vodilja bila sačuvati šume uz istočni i zapadni dio Save koje su povezane javnim sadržajima raspoređenim duž središnjeg luka rijeke kroz Zagreb.
– Taj centralni dio bi imao različite rekreacijske, kulturne i turističke sadržaje, dok su periferna područja namijenjena za poljoprivredu – kazali su studenti arhitekture Tamara Jeger i Matija Pajić.
Vrijednost je projekta milijardu i pol eura.
– Iduće bi godine trebala biti završena studija izvodivosti i stečeni uvjeti za prijavljivanje u fondove EU iz kojih bi se moglo dobiti čak 800 milijuna eura – najavio je Plenović.
Nece proc kod Bandica, moraju par uber skupih fontana ubacit i koji zlatni šekret.