Ni s jednim nije lako, a kamoli s dvoje. Zna to mama Ema, crvena panda iz Zoološkog, koja se trenutačno danonoćno brine o svojim blizancima, najnovijim prinovama u vrtu. “Dječak” i “djevojčica” na svijet su stigli početkom srpnja i dosad se uglavnom skrivali u tunelima unutar nastambe u koje ih je odvojeno smjestila njihova mama ne bi li si olakšala hranjenje.
Imaju posebnu porodicu
Jer malce i danas uglavnom doji iako će uskoro biti spremni za pokoji kruti ručak u obliku omiljenog jela malih panda, bambusa. A jedu dobro, što se posebno vidi na “braci”, koji je već sad korpulentniji od svoje “seke”, a kako kažu u ZOO-u, i puno odvažniji.
– On je ranije provirio iz “skrovišta”, a i općenito je neustrašiviji. Dobro je što je i spretniji jer se za mamom već penjao i na drvo, s kojeg se bez problema sam spustio – govori nam ravnatelj Zoološkog vrta Damir Skok pa dodaje kako blizanci još nemaju imena. Prijedloge za njih davat će posjetitelji vrta na Facebooku, a žiri iz ZOO-a odabrat će pet finalnih. Kako će se zvati mužjak, odlučit će na kraju, u povodu Dana crvenih panda sredinom studenoga, veslači Martin i Valent Sinković, a ime za ženku odabrat će njihove supruge, Manuela i Antonela. Na isti način, podsjetimo, biralo se i lani ime za tadašnju prinovu Eme i Popija, a danas jednogodišnji Grga, kažu nam u ZOO-u, stasao u pravog “mladića”.
– Veći je od mame, ali i od tate. Nije to ništa čudo jer je pravi mangup. Za vrijeme hranjenja roditelje je znao i odgurnuti od jela ne bi li on dobio više – objašnjavaju nam timaritelji crvenih panda Valentino Macan i Innes Bliznac, dok zoologinja Dijana Beneta govori kako Grga sad živi u odvojenoj nastambi. Normalno je to, kaže Beneta, jer crvene pande smatraju se odraslima s godinu dana, a s godinu i pol već su spolno zrele.
– Grga je petogodišnjoj Emi i sedmogodišnjem Popiju bio prvo mladunče, a blizanci su stigli gotovo točno godinu dana poslije jer se pande pare sezonski, uglavnom početkom zime – objašnjava nam zoologinja pa dodaje kako su crvene pande karakteristične po tome što pripadaju posebnoj porodici u kojoj su jedina vrsta jer se svojim obilježjima ne mogu svrstati ni u jednu drugu.
– Divovski panda je, recimo, svrstan u porodicu medvjeda – kaže nam Dijana Beneta pa objašnjava i kako su crvene pande u prirodi mesojedi. Jedu beskralježnjake, male sisavce i gmazove te jaja, ali ipak 80-90 posto njihove prehrane čini najukusniji im bambus.
– U prirodi im je populacija u posljednjih dvadeset godina pala 50 posto i procjenjuje se da sad ima samo oko 2500 jedinki – alarmantni nam podatak otkriva zoologinja Beneta pa objašnjava kako su u zagrebačkom ZOO-u crvene pande dio projekta EEP, koji je, zapravo, uzgojni program Europskog udruženja zooloških vrtova i akvarija za doprinos očuvanju populacije u divljini.
Što će biti na tanjuru
A u divljini, crvene pande nastanjuju područje od Nepala na zapadu do jugozapadne Kine na istoku. Naći ih se može u tropskim vazdazelenim te planinskim listopadnim šumama.
– Najviše ih ugrožava čovjek, i to uništavanjem njihova staništa, ali i nezakonitom trgovinom životinjama – kažu nam u Zoološkom vrtu, u kojem otkrivaju kako crvene pande najčešće završavaju kao kućni ljubimci, krzneni kaputi ili na tanjuru.
Zbog toga se “klinci” u maksimirskoj šumi, upravo zbog uzgojnog programa očuvanja vrste, ne moraju brinuti, već “braci” i “seki” jedina zanimacija, umjesto one hoće li završiti na tanjuru, može biti – što li će na tanjuru biti za njih.
