Naplatili su 458.950 kuna od 363 kazne za neovlašteno odlaganje.
A za uklanjanje ilegalnih deponija na javnim površinama Čistoća je potrošila 5,9 milijuna kuna. I sve to u prošloj godini. Piše tako u izvješću o lokacijama i količinama, troškovima uklanjanja i provedbi mjera za sprečavanje nepropisno odbačenog otpada, koja se pred skupštinarima trebala naći na današnjoj sjednici, međutim povučena je zbog situacije s koronavirusom. Obaveza je to gradske uprave, koju mora izvršiti do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku.
I uz zelene otoke
U izvješću su detaljno objasnili i što su sve lani napravili po pitanju sanacije nepropisnih odlagališta, a na čitavom području grada uspjeli su nabrojiti njih 34, iako su evidentirali i odbacivanje otpada pored zelenih otoka uz postavljene spremnike te na drugim javnim površinama.
– Nadzor nad nepropisno odloženim otpadom provode komunalni redari koji vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine ili osobi zatečenoj na djelu, rješenjem naređuju njegovo uklanjanje. Ako vlasnik nekretnine nije poznat, odnosno ako se utvrdi da obaveza određena rješenjem nije izvršena, komunalni redar osigurava uklanjanje otpada putem treće osobe, a na račun izvršenika – stoji u dokumentu. No, očito i taj sustav ima rupa, s obzirom na to da, unatoč propisanim mjerama, divljih deponija još ima. Najveći među njih 34 jest
onaj u Zaprudskom otoku, a riječ je o sedam do deset tisuća kubika građevinskog i opasnog otpada.
Na državnom zemljištu
Zemljište je u vlasništvu Republike Hrvatske koja je uložila žalbu na rješenje komunalnog redara. Nju je odbilo Ministarstvo zaštite okoliša, ali je pokrenut upravni spor. Kao mjera za sprečavanje odlaganja otpada predloženo je postavljanje zaštitne ograde – navodi se u izvješću. Još jedan deponij nastao na državnom zemljištu jest onaj u Ježdovečkoj šumi, gdje stoji 2000 kubnih metara glomaznog i građevinskog otpada. Ondje je Čistoća također izdala rješenje za uklanjanje, na koje je Republika Hrvatska podnijela žalbu. Postoje i ilegalni deponiji na privatnom zemljištu, a dio njih je i saniran potpuno ili djelomično. Jedna od takvih lokacija jest na izvorištu Stara loza, gdje je uklonjeno 150 kubnih matara otpada. No, ondje je i dalje još 250 kubnih metara glomaznog i 50 kubnih metara građevinskog otpada.
– Na ulazu sa Škorpikove popravljena su metalna vrata, a iz smjera Savske Opatovine postavljena je kamera. U postupku je i postavljanje rampe za ulaz na lokaciju – ističe se u izvješću.
Grad troši milione kuna na zahode koje nitko ne koristi umjesto da kupe stotinjak lovačkih kamera (100€ kom.), postave na kritične točke i dijele kazne počiniocima. Kamere mogu trenutno MMS poslati u centar i ovi mogu odrapiti kaznu prije negoo se vrli kamionđija vrati kući. Stvar bi bila riješena u 10 dana.