Hrvatsko je proljeće možda ugašeno u prosincu 1971., ali njegove vrijednosti izborene u Domovinskom ratu danas su utkane u tkivo naše države, poruka je koja se mogla čuti danas u Francuskom paviljonu na otvorenju izložbe Hrvatsko proljeće 1971.-2021.
Hrvatski državni arhiv u suradnji s Maticom hrvatskom povodom pedesete obljetnice Hrvatskog proljeća izložilo je niz dokumenata, fotografija, videomaterijala te novinskih članaka i naslovnica koje i danas svjedoče o turbulentnom vremenu u kojem je, kako je u svom govoru istaknuo Dražen Budiša, posađeno sjeme moderne hrvatske države.
Izložba je privukla stotinjak znatiželjnika među kojima je bio i velik broj mladih, ali i neke protagoniste koji su tih dramatičnih godina pisali hrvatsku povijest. Nakon dugo vremena u javnosti smo mogli vidjeti Dražena Budišu koji je uz Ivana Zvonimira Čička bio vođa pobune zagrebačkih studenata. Otvorenju izložbe prisustvovao je i hrvatski državni vrh na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem, potpredsjednikom Sabora Željkom Reinerom, ministrom vanjskih poslova Gordanom Grlićem Radmanom te ministricom kulture i medija Ninom Obuljen Koržinek,. U Francuskom su paviljonu bili i budući HDZ-ovi članovi zagrebačke Skupštine, Mislav Herman i Davor Filipović, a otvorenju su nazočili i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Zvonko Kusić te izaslanik rektora Sveučilišta u Zagrebu Miljenko Šimpraga.
-Vrlo kompleksno razdoblje hrvatske povijesti prikazali smo građom iz Hrvatskog državnog arhiva, novinskim člancima, fotografijom i videodokumentacijom. Tri su bila nositelja Hrvatskog proljeća, Matica hrvatska, reformisti u Centralnom komitetu Saveza komunista Hrvatske te studentski pokret. Svakog od njih nastojali smo obuhvatiti izložbom- kazao je u uvodnom izlaganju ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura. Naglasio je i kako su u sklopu izložbe prikazana tri kratka dokumentarna filma, o svakom od tri nositelja po jedan.
-Bilo je to dramatično razdoblje u kojem su najgore prošli oni koji su osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne. Zahvaljujući proljećarima, Hrvatska je početkom 70-ih krenula naprijed u ekonomskom, političkom i kulturnom smislu, no pozitivne promjene su nakon Karađorđeva brutalno prekinute - zaključio je Čutura. Ravnatelj Matice Hrvatske Stipe Botica u svom je govoru naglasio 180 godina dug kontinuitet djelovanja institucije na čijem je čelu, a borbu hrvatskih proljećara usporedio je s onom Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.
-Hrvatsko je proljeće bilo jedno od najljepših razdolja borbe za demokraciju i ravnopravnost. Hrvatski tjednik koji je promicao ideje proljećara izlazio je u nakladi od 130.000 primjeraka što svjedoči o širokoj potpori svih slojeva naroda. Matica hrvatska upustila se u opasan čin i toga je bila svjesna od početka. Usprkos tome što se znalo da će izazvati bijes ideologiziranih struktura, nije smjela propustiti priliku te nije čekala niti oklijevala- naglasio je Botica. Ivan Zvonimir Čičak prisjetio se potom svoje mladosti kada je kao 25-godišnjak predvodio pobunu zagrebačkih studenata.
-Govoriti o polustoljetnoj prošlosti nije ugodno jer smo i mi pola stoljeća stariji, ali ne možemo ne pamtit emocije i pjesme iz tih dana. Proljeće je pokretao entuzijazam, hrvatski vjetar koji je propuhao kroz stare krošnje i čuo se kao nova muzika. Bili smo generacija neopterećena time tko je u Drugom svjetskom ratu nosio kakvu kapu. Nije nas zanimala prošlost, već samo Hrvatska i kako da ju sačuvamo od onih koji su je ugrožavali- kazao je Čičak. Istaknuo je i kako je većina arhivske građe iz tih vremena uništena te kako je dio građe, poput fotografija sa suđenja protagonista proljeća, Državnom arhivu ustupio Tanjug.
-Matica hrvatska i mi studenti bili smo nosioci pokreta koji smo ostavili u nasljeđe novim generacijama, no njih to danas ne interesira. Njima je to samo povijest pa moramo pronaći način da ih zainteresiramo- zaključio je Čičak te izrecitirao pjesmu Da izgovorim tvoje ime Hrvatska pjesnika Željka Sabola. Riječ je potom preuzeo njegov kolega Dražen Budiša koji se prisjetio svog uhićenja i zatvorskih trauma koje je doživio kao 23-godišnjak.
-Slušajući Čička prisjetio sam se vlastitog uhićenja 11. prosinca 1971. U prostoriji gdje su me priveli, čuo sam Čičkov glas, no nisam znao da mi zapravo puštaju snimku nekog njegovog intervjua. Željeli su me uvjeriti da je on sve priznao te da im i ja sve priznam. Kada im nije pošlo za rukom, odveli su me u ćeliju i tada sam shvatio da se odande ne izlazi brzo- započeo je Budiša koji je u jugoslavenskim zatvorima proveo četiri godine.
-Nakon tri godine u Staroj Gradiški došla su po mene dvojica s automatskim puškama. Bio sam uvjeren da me vode na strijeljanje, no oni su me odveli i istražni zatvor u Zagreb, a potom u Lepoglavu. Na slobodi sam imao težih trenutaka nego u zatvoru. U ljeto '85. ili 86. sa svojim sam knjižničarima krenuo na izlet na Brijune. Stigavši u Fažanu, pristupila su mi lica u civilu i zabranila da se ukrcam na brod jer nisu hteli dozvoliti da moja 'kontrarevolucionarna stopala' stanu na sveti tlo Brijuna- prisjetio se poniženja koja je trpio Budiša. No sve je to, dodao je, zanemarivo s patnjom koju je proživjela iduća generacija.
-Naraštaj koji je došao iza nas proživio je još veću tragediju. Njihova je sudbina bila teža, oni su hrvatsku slobodu morali izboriti u Domovinskom ratu. Prema tome, sve naše teškoće su zanemarive. Mi smo posijali sjeme koje je dalo plod i svoje smo ciljeve ostvarili bez obzira na uspone i padove- zaključio je Budiša te izrazio želju da mlađe generacije budu bolje educirane o hrvatskom proljeću jer mu se, ispričao je, nedavno dogodilo da ga je jedan srednjoškolac upitao u kojem je stoljeću živio Marko Veselica.
Vremenski odmak daje novu priliku za vrednovanjem značaja Hrvatskog proljeća za našu političku povijest, poručio je u ime Vlade premijer Plenković.
-Hrvatsko proljeće dogodilo se kao posljedica dozrijevanja hrvatske nacionalne misli. U hladnoratovskim prilikama, bio je to prvi iskaz građana za uvođenjem demokratskih načela, pluralizma, te pravedne raspodjele resursa u političkom životu. Nakon njegova sloma, nastupila je hrvatska šutnja, ali hrvatska težnja za slobodom nije ugašena - rekao je premijer. Vrijednost nastale u Hrvatskom proljeću 1991. su obranili dragovoljci Domovinskog rata, dodao je. Vrijednosti za koje su se zalagali proljećari, kazao je premijer, temelj je onoga što smo danas, samostalna i samouvjerena demokracija, članica Europske unije i NATO saveza.
-I ova godina kada bilježimo pedesetu obljetnicu, baš kao 1971. godina je velikih izazova koje su nam donijeli potresi i pandemija, no ovoga puta nismo sami, već kao saveznika imamo europsku solidarnost - zaključio je premijer istaknuvši da će izazov budućnosti biti demografska revitalizacija jer se u Hrvatskoj danas godišnje u prosjeku rodi 35.000 djece što je gotovo upola manje nego u vremenima hrvatskog proljeća.
budiša je oprostio svojim tamničarima, budiša je naivno doveo na vlast svoje progonitelje. budišu su nakon toga izbacili na prvoj krivini. nema budiše ali imamo igranke na brijunima..nažalost.