Umjetnički blok – takav su mu radni naziv dali arhitekti, a hoće li Blok 19 zaista postati mekom slikara, kipara, dizajnera, glazbenika, pisaca i glumaca, tek ostaje vidjeti. Kako bi točno trebalo izgledati područje centra Zagreba omeđeno Ilicom, Frankopanskom, Dalmatinskom i Medulićevom, na Prvoj hrvatskoj konferenciji o potresnom inženjerstvu na Građevinskom je fakultetu jučer objasnio arhitekt i urbanist Marijan Hržić, kojem je povjeren zadatak vizualizacije i planiranja prvog od 168 zagrebačkih blokova.
Zeleni krovovi i garaže
Nije on jedini sudjelovao u jednogodišnjem projektu gradskog Zavoda za prostorno uređenje grada, uključeno je bilo 120 stručnjaka, o čijim ćemo zaključcima više u Nedjeljnom Večernjem. Vratimo se sad arhitektonskoj koncepciji, koja se ovog puta temelji na – zelenilu. Kao polazišnu točku bloka Marijan Hržić zamislio je upravo park koji ondje već postoji.
– Valoriziran je on kao najveća vrijednost područja, ono što bloku daje identitet – rekao je arhitekt Hržić pa dodao kako bi se rušenjem zgrada bez arhitektonske i građevinske vrijednosti dobiti mogla još veća površina sadašnjeg parka. U etapama zamišljeno je i to rušenje i kasnija gradnja pa je jedan od planova i uklanjanje zgrade Zajednice tehničke kulture kako bi na to mjesto stigao Centar, odnosno Muzej Džamonja. Ta se zgrada, međutim, kazao je Hržić, bude li potrebno, može i uklopiti u budući izgled bloka.
– Ima djelomičnu arhitektonsku vrijednost pa bi mogla biti i dio Centra Džamonja – istaknuo je arhitekt i urbanist pa dodao kako mjesto za radove Dušana Džamonje nije samo pitanje jednog bloka već i cijeloga grada.
Na sjeveroistočnom dijelu Bloka 19 trenutačno je kazalište Gavella koje će poslužiti kao polazište za svojevrsni Kazališni centar.
– Jugoistočno će se smjestiti Studij dizajna, a što se samog parka tiče, dio će ostati dječji, dok će dio postati park skulptura – otkrio je Hržić pa dodao kako će se sadržaji predviđati i u podrumskim etažama u kojima će se smjestiti i jedna ili dvije garaže.
Visina samih budućih kuća neće prelaziti visinu vijenca obodne izgradnje ili, u prijevodu, i dalje će najveća nekretnina bloka biti zgrada Matice hrvatskih obrtnika na Ilici. Ozelenit će se krovne, ali i vertikalne površine samih nekretnina, kao i otvoriti prolazi kroz blok. Oni koji se njima budu šetali naići će i na dvije vanjske amfiteatralne pozornice, jednu uz dječji park koja će služiti sadržajima za klince, dok će druga biti uz Gavellu kako bi potencijalno poslužila kao ljetna scena.
Još je jedna pozornica planirana, i to na krovu budućega Kazališnog centra, koji će imati i posebnu dvoranu, s mogućnošću, po potrebi, njezine podjele na tri dijela. Usto je u Centru Džamonja predviđen još jedan javni sadržaj, zimski vrt, a planira se i Kulturno-informativni centar koji bi trebao imati baletne i druge umjetničke programe ili jednostavno postati hotel ili uredski prostor. Što se Studija dizajna tiče, on će se sastojati od dva korpusa, između kojih će biti javni pasaž iz Frankopanske prema parku.
– Ne samo u prizemlju već će korpusi biti povezani i na gornjim razinama mostovima. Cilj je da park bude maksimalno pristupačan i da blok bude funkcionalan tijekom cijelog dana – rekao je Marijan Hržić, koji je predstavio Blok 19 prema prvom scenariju, odnosno prema onom planu čija bi realizacija trebala trajati kraće.
Kraća i dulja varijanta
Njegov kolega arhitekt Krešimir Rogina predstavio je i drugi scenarij, po kojem bi blok do 2050. godine trebao dobiti i horizontalni neboder, ali i o tome ćemo detaljnije u nedjeljom izdanju Večernjaka. Na samoj konferenciji jučer su stručnjaci govorili i o konstruktorskim te urbanističkim modelima obnove nakon potresa, a naglasak je stavljen i na imovinskopravne odnose u središtu grada, način financiranja rekonstrukcije zgrada, dekarbonizaciju i defosilizaciju, prometne sustave, klimatske promjene, kružno gospodarenje.
Dajte se jednom primite posla, ne palamudite više