Dok sindikalni čelnici zadovoljno trljaju ruke jer je novim Zakonom o
zabrani rada nedjeljom radnicima osiguran jedan slobodan dan, mnoge
male trgovce takva je Vladina odluka dovela na rub bankrota.
Promet manji 35 posto
– Do sada sam se konkurenciji opirao upravo radom nedjeljom,
a sada će mi zakon staviti ključ u bravu – očajan je Josip
Piljić, vlasnik male kvartovske trgovine NLA 13 u Novoj Vesi, koja
susjedstvo opskrbljuje namirnicama još od 1993. godine. Iako
su u trgovini donedavno radile dvije zaposlenice, pred kraj su godine,
uplašene za vlastitu budućnost, obje dale otkaz.
– Ne mogu ih kriviti, jer i sam znam kako je teško
živjeti pod stalnim strahom od gubitka posla. Žao mi je što
su otišle, no danas ih ionako ne bih mogao plaćati. Promet
bez nedjelje manji je 35 posto, a slobodan dan značio bi i jedno radno
mjesto manje – objašnjava Piljić, žaleći se kako
mu je i u najboljim danima 90 posto zarade odlazilo na plaće.
Prošlu je zabranu nedjeljnog rada 2004. godine nekako
izdržao kupivši tabacco kiosk koji je smio raditi svo
vrijeme, no ovaj put ne vidi rješenje problema. Promet jedva
pokriva izdatke pa će, ne promijeni li se zakon, nakon petnaest godina
ostati bez posla.
– Ne razumijem zašto trgovine na tržnicama,
pekarnice i benzinske crpke mogu raditi, a ja ne? Zar nije
smiješno da ljudi nedjeljom kupuju paštetu na
benzinskoj, a ja sjedim kod kuće besposlen jer mi ne daju da
– pita se on te državi nudi rješenje. Umjesto da
zabrani rad nedjeljom, mogla bi poslodavcima propisati jedan obavezni
neradni dan u tjednu, po njihovu izboru.
– Radnici bi dobili
dan za odmor, a poslodavac ne bi bio na gubitku, jer bi sam odabrao
kada mu se najviše isplati zatvoriti dućan –
objašnjava.
Obavezan neradni dan
Redovito plaćanje prekovremenih sati i rada nedjeljom nadziralo bi se
uvođenjem “šihterica”, knjiga sa
zabilježenim satnicama koje je radnik odradio.
NERADNA NEDJELJA Vlasnici zatvaraju trgovine
'Benzinske prodaju i paštete, a ja sam na rubu bankrota'
