Morali su se glasati poput životinja da bi nadglasali zvuk motora koji je plašio stoku. Ako je bilo padalina, zbog otvorenog krova bijega od kiše nije bilo pa su vozači redovito bili mokri ili pak prekriveni snijegom. Acetilenske lampe na vozilu, koje su ionako slabo svijetlile, trebali su puniti svakih nekoliko sati, a gume su se usto bušile nekoliko puta u duljoj vožnji pa ih je trebalo krpati na licu mjesta. Rezervni su se dijelovi čekali tjednima pa su automobili do popravka morali stajati na cestama.
Omraženi jer su plašili konje
Takvo bismo stanje na neasfaltiranim zagrebačkim cestama zatekli početkom 20. stoljeća, a iako to danas zvuči poprilično nezamislivo, prvi modeli automobila bili su zbog toga najomraženija vrsta vozila. A ove, kao i mnoge druge zanimljivosti iz povijesti automobilizma u metropoli predstavlja izložba “Zagreb na kotačima” koja se otvara danas u 18 sati u Muzeju grada Zagreba. Moći će se razgledati do 23. svibnja, a njome se slavi i 115. obljetnica postojanja prvog hrvatskog automobilističkog kluba.
U postavu su pravi rariteti i biseri vezani uz povijest zagrebačkih limenih ljubimaca i prometa, poput knjiga, kataloga, prospekta, novina, stare vozačke dozvole, znački, motocikla, bicikla, dječjeg automobila na pedale i automodela iz četrdesetih… Izložba je nastala u suradnji s Muzejom “Ferdinand Budicki” koji je ime dobio prema jednom od najvažnijih aktera u povijesnoj automobilskoj priči Zagreba, odnosno vlasniku prvog automobila koji je vozio ulicama hrvatskog glavnog grada 1901. Prvi automobil Budickog bio je marke Opel i dvije godine star te je stajao tadašnjih 20 prosječnih plaća.
– Sama pojava prvih automobila dočekana je s velikom dozom znatiželje, čuđenja, ali i agresijom znatnog dijela stanovništva prema prvim vozačima. Razlog za to leži u činjenici da su automobili plašili konje koji su u to vrijeme bili dominantno prijevozno sredstvo. U gradovima i selima promet su činili konji, fijakeri, konjske zaprege, omnibusi, konjski tramvaji i bicikli. Prvi automobili proizvodili su neugodne i jake zvukove te su dimili i širili smrad oko sebe. Zbog toga su plašili konje koji su izvrtali kola s putnicima i poljoprivrednim proizvodima – objašnjava Valentino Valjak, vlasnik muzeja posvećenog “ocu” zagrebačkog automobilizma, ujedno autor izložbe.
S vremenom su se polako prilagodili promjenama i modernizaciji, a već 1906. osnovan je Prvi hrvatski automobilni klub (PHAK) u Zagrebu. Bilo je to samo deset godina nakon što su takvi klubovi utemeljeni u Francuskoj, Austriji i Belgiji te tri godine nakon osnivanja kluba u Njemačkoj. Revolucionarni događaj 1914. godine bio je i trenutak kad je u odabrano, elitno, zatvoreno društvo kluba, na čelu s Budickim, zakoračila i Alma Balley, prva hrvatska vozačica. Dotad je, prema pravilima, član kluba mogla postati samo muška osoba pa su zato i vozačkom ispitu pristupali samo muškarci. Budući da je autoškola nije mogla primiti, Alma Balley predala je zahtjev za polaganje vozačkog ispita PHAK-u, čije ga je vijeće nakon dugog sastanka odobrilo, a ona je položila iz prvog pokušaja.
I tada je, doduše ne na isti način kao danas, bilo problema s prometnom infrastrukturom. Zagreb je u to vrijeme imao otprilike 60.000 stanovnika, manje nego što danas ima gradska četvrt Sesvete, a prvi asfalt postavljen je tek 1913. godine na potezu od Jelačićeva trga do Mesničke. Do 1941. godine, pak, Hrvatska je imala samo 154 kilometara asfalta.
– Izložba je spoj svega, od tadašnjeg načina života do prometne kulture Zagrepčana. A i tempirali smo nekako da dan otvorenja bude simboličan, odnosno za vrijeme održavanja Svjetskog prvenstva u reliju u Zagrebu – objašnjava Vesna Leiner, koordinatorica izložbe u Muzeju grada Zagreba.
Prije sto godina bilo ih je 200
Jurnjave po cestama, kao u slučaju relija, dakako nije bilo jer u Prvom propisu o brzini iz 1908. piše da brzina kojom se kreće automobil mora biti jednaka brzini konja u kasu, što je tek nekoliko desetaka kilometara na sat. U Zagrebu je do 1920. bilo samo 200 automobila. Idućih se godina otvaraju predstavništva za Mercedes, Horch, Overland, Ford, Renault, Citroen, Daimler... Veliki automobilistički događaj 1924. donosi i prve veće pomake u razvoju automobilizma. U metropoli se tako u sklopu Zagrebačkoga zbora održala prva međunarodna izložba automobila na kojoj je bio zastupljen 31 autoproizvođač. A u sklopu manifestacije organizirani su i ispiti spretnosti vožnje te izbor za najljepši automobil. Već osam godina poslije, u Zagrebu je evidentirano četiri puta više vozila.
U čemu je razlika navedenog onda i danas?