Konačni bi se prijedlog izmjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Zagreba na dnevnom redu Gradske skupštine trebao naći krajem mjeseca, a dok se čeka rasprava, arhitekti i urbanisti upozoravaju kako je izmjenu potrebno završiti i pristupiti izradi novog GUP-a 2030. kao razvojnog dokumenta "koji će biti utemeljen na potpuno novim stručnim i znanstvenim podlogama te revidiranoj Strategiji razvoja Grada Zagreba".
- Započeti postupak moguće je dovršiti isključivo prema zakonskoj proceduri donošenja prostornih planova, odnosno usklađivanja prijedloga izmjena i dopuna GUP-a sa zakonima i planom višeg reda. Također je potrebno izbaciti sve odredbe koje nisu znanstveno i stručno utemeljene i unutar kojih nije u potpunosti jasno zaštićen javni interes – tvrde arhitekti i urbanisti.
Naglašavaju i kako se svi ključni projekti od važnosti za grad i Zagrepčane mogu provesti samo prema već važećem GUP-u te da ne postoji niti jedan razlog zbog kojeg bi hitno donošenje izmjena i dopuna bio imperativ.
Najveće se kontroverze vezane uz izmjene GUP-a vežu uz izgradnju "Zagrebačkog Manhattna", kojim bi Velesajam i Hipodrom postali prošlost, ali i garaže u centru te izgradnju nacionalnog stadiona bez javnog natječaja.
VIDEO Prosvjed protiv prijedloga GUP-a
- U tom kontekstu, čak i projekt Grada u gradu, tzv. zagrebački Manhattan, na kojem je najveći fokus javnosti, moguće je u većem dijelu provesti dovršenjem započete procedure Gradskog projekta Zagrebačkog Velesajma. Prostor Hipodroma, prvenstveno zbog neusklađenosti s planom višeg reda, ali i kao vrijedan gradski prostor, nužno je ostaviti u sportsko-rekreacijskoj namjeni. Kroz anketni urbanistički natječaj, kao pripremu za novi GUP, može se istražiti koje sadržaje od javnog interesa i njima odgovarajuće je moguće planirati na tom prostoru, u cilju umanjenja potencijalne apartmanizacije i njenih negativnih posljedica poznatih iz drugih gradova Hrvatske. Takav prostor pogodan je za sve vrste javno dostupnih sportsko-rekreacijskih i društvenih sadržaja te treba postati jedan od glavnih društvenih atraktora novog gradskog centra – tvrde arhitekti i urbanisti.
Ističu i kako za omogućavanje izgradnje novih podzemnih garaža u Donjem gradu ne postoje jasni stručno utemeljeni razlozi, a postojeći GUP već predviđa izgradnju četiriju velikih garaža i to u Klaićevoj ulici, na Trgu dr. Franje Tuđmana, kod zgrade Fakulteta elektrotehnike i računarstva te Gradske uprave. Gradnju novih garaža na Šalati i Dolcu smatraju štetnom jer su ti prostori već sada prometno opterećeni i teško dostupni.
-Za dugoročno rješavanje ovog problema nužno je cjelovito promišljanje i donošenje strategije razvoja prometa koja bi bila sastavni dio Strategije razvoja grada Zagreba, a sve s ciljem usklađenja sadržaja koji usmjeravaju dnevne migracije na koridore javnog prometa – poručuju Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba i Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Nejasan je, ističu, i prijedlog nove lokacije Nacionalnog stadiona, koji je ovim izmjenama i dopunama predviđen u Blatu, a ovih se dana spominje i Maksimir.
-Ni jedno ni drugo rješenje nije opravdano i ne može stručno biti prihvatljivo bez kvalitetnog promišljanja potrebnih kapaciteta, prometne povezanosti i budućih korisnika stadiona u cilju potpune održivosti – tvrde.
Arhitekti i urbanisti upozoravaju i kako izmjene GUP-a pod veliki rizik stavljaju zelene površine u jedinim preostalim gradskim "džepovima“ zelenila s Medvednice: Tuškanca, Pantovčaka, Mullerovog brijega i Šalate.
Apeliraju i na gradske zastupnike da institut amandmana, koji im omogućava zakon, ne koriste za tzv. "točkaste izmjene GUP-a" jer time direktno utječu na povećanje vrijednosti nekretnina i pogoduju vlasnicima pojedinih zemljišta. Institut amandmana, dodaju, treba koristiti iznimno i samo onda kada iza prijedloga stoje stručno utemeljeni i znanstveno dokazivi argumenti.
-Na prethodnom usvajanju Izmjena i dopuna GUP-a u srpnju 2019, koji prijedlog je naknadno povučen, amandmanima je predložena prenamjena preko 150.000 m2 sportsko-rekreacijskih površina i površina zaštitnog zelenila te društvene namjene u stambenu i mješovitu namjenu. Za ilustraciju, na takvoj površini moguće je sagraditi oko 1.000 novih stanova. Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske prikazala je u svojim demografskim projekcijama do 2030. godine očekivani pad ukupnog broja stanovnika RH, dok je za Grad Zagreb očekivan rast od svega 5.000 stanovnika u periodu 2020.-2030. godina. Stoga možemo zaključiti da za amandmanskom prenamjenom zelenih u površine namijenjene izgradnji nema stvarne potrebe, nego se radi isključivo o pogodovanju partikularnim interesima pojedinaca – tvrde arhitekti i urbanisti.
GUP je, podsjećaju, provedbeni dokument koji propisuje način provedbe ciljeva zacrtanih u viziji i strategiji razvoja grada, no, dodaju, gotovo sve stručne podloge na kojim je temeljen nisu aktualne. U sklopu novog GUP-a kojem treba prethoditi revidiranje Strategije razvoja grada, smatraju arhitekti i urbanisti, potrebno je iznova promisliti i postaviti ciljeve budućeg razvoja, pri čemu je sudjelovanje stručnjaka i zainteresiranih građana veoma bitno.
-Jedno od ključnih pitanja je koliki broj stanovnika će Grad Zagreb imati 2050. godine. Odgovorom na to pitanje jednostavnije dolazimo do odgovora kako, gdje i što planirati te kako razvijati prometnu i gospodarsku infrastrukturu ili javne i društvene sadržaje.Donošenjem izmjena i dopuna GUP-a bez ovih usklađenja, a prema prezentiranom u zadnjoj ponovnoj javnoj raspravi, gradski zastupnici bi napravili nepovratnu štetu gradu Zagrebu i njegovim građanima te otvorili mogućnost nekontroliranih ekscesa s trajnim posljedicama za prostorni razvoj, identitet i sliku grada Zagreba – zaključuju Hrvatska komora arhitekata, Udruženje hrvatskih arhitekata, Udruga hrvatskih urbanista, Hrvatsko društvo krajobraznih arhitekata, Društvo arhitekata Zagreba te Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Joj, Bandit je to što je i ovi što ga biraju su to što jesu. Tu ne vrijedi trošiti slova. Živko Primitivko iz provincije, ali ne Provanse nego Pogvlakanse, prepoznao je svoju priliku da padne u nepriliku. Godinama tlači jedan srednje europski orjentiran grad i od njega pravi bosansku mahalu, uz garniranje sa kozojebskim mentalitetom. Drugovi, bivši i sadašnji, da da, jer ideologija ne izlazi iz glave mislima, nego toljagom, prduckaju svoje štoseve koji su toliko benigni, da i poluprimitivci mogu poentirati u svojim prljavim namjerama sakačenja Zagrebu po modelu Pogane Vlake, ili Mamića gornjih, Doljnih ili što god se tamo tako zvalo, sa dvije stare babe i jednom kozom. Dakle, u ovom srazu Gradonačelnika koji po političkom dekretu gura Provedbeni plan Zagreba, na štetu zagrepčana i kenjkanje arhitekata, meni ovo sliči na onaj vic, kad bauštelci fućkaju sa skele za zgodnom curicom, koja se okrene i uvrijeđeno vikne, - seljaci, a peder iz prikrajka se osmjehne i mahne uz pozdrav, - ćao arhitekti.