Godina još nije pravo ni počela, a Odjel za strance Ministarstva unutarnjih poslova primio je oko 2000 zahtjeva za izdavanje radnih dozvola. Uz produljenje prije odobrenih kvota, Hrvatska će ove godine izdati i 50 tisuća novih radnih dozvola u gotovo svim važnijim djelatnostima. Po radne su dozvole najviše požurili građevinari koji su predali zahtjeve za oko 1500 radnika, a borba za radnike na samom početku godine počela je i u turizmu.
Radnika nema ni u regiji
– Nažalost, u okruženju nema radnika koji su nam potrebni – kaže Dragutin Kamenski, vlasnik Kamgrada, jedne od vodećih građevinskih tvrtki. Kamenski smatra da će Hrvatska za radnike morati potegnuti sve do Ukrajine, možda čak i do Indije ili Filipina jer ih nema ni u susjednim zemljama, a ništa bolje od hrvatskih poslodavaca ne stoje ni tvrtke u Rumunjskoj, Bugarskoj, Albaniji, Mađarskoj ili Češkoj. Kamgrad je prije godinu i pol uvezao dvjestotinjak građevinara iz Albanije te će im produljiti radne dozvole.
– Puno smo radili na njihovoj edukaciji jer nisu imali potrebne vještine i znanja, ali u regiji nema ljudi i moramo strpljivo raditi s onima koje imamo – kaže vlasnik Kamgrada.
Slično kao i veliki sustavi s manjkom radnika suočavaju se i mali poduzetnici. Vlasnik privatne tvrtke Dekorativ preko burze traži četiri fasadera, no nije siguran da će ih naći.
– Ljudi vam na telefon svašta kažu, sve znaju, ali kad dođu shvatite da ne znaju raditi ni s gleterom i četkom – kaže Mladen Kozina. Ne nađe li nove radnike, njegova će tvrtka preuzimati manje poslova. Još nije zapošljavao strance. Zbog loših iskustava koje imaju druge tvrtke i jer se pokazalo da stranci manje znaju od domaćih. Vlasnik jedne agencije koja se godinama bavi posredovanjem u zapošljavanju kaže da ga zovu sa svih strana svijeta i traže ljude. Stranci bi da im pošalje radnike iz Hrvatske, a domaći da im nabavi radnike od bilo kuda. Jedna je domaća tvrtka tražila 300 radnika iz Filipina, no brzo su se predomislili kad su doznali koliko to košta.
– Nema nijedne zemlje u kojoj se ne žale na manjak radne snage. Kad to slušam, nije mi jasno gdje su ljudi nestali – dodaje sugovornik. No, nisu ljudi nestali nego odlaze za većim plaćama i boljim uvjetima, s istoka prema zapadu, iz lošijih tvrtki prema boljima. Nedavno je Juraj Kotian, glavni istraživač austrijske Erste grupe, savjetovao tvrtkama iz zemalja istočne i središnje Europe da se okrenu prema susjednim zemljama te iz njih privlače visokokvalificiranu radnu snagu na isti način na koji su zapadne tvrtke uzele njihove radnike. Kotian navodi da treba koristiti i domaći potencijal, primjerice zaposliti dosad neaktivne osobe u radnoj dobi ili omogućiti majkama male djece da rade kraće.
Veće plaće
Marija Ugarković iz varaždinske građevinske tvrtke Colas Hrvatska navodi da Colas još uspijeva nekako pronaći radnike na domaćem tržištu rada.
– Slobodni smo reći da je to tako zato što su materijalna prava naših zaposlenika iznad prosjeka u građevinskoj industriji te iznad kolektivnog ugovora za graditeljstvo – kaže Ugarković. Svejedno, i Colas je ove godine počeo u manjem omjeru koristiti kvote stranaca, a usredotočeni su, ističe Ugarković, na tržište rada u BiH. U Hrvatskoj je trenutačno oglašena 21.000 slobodnih radnih mjesta, a bez posla je 158.000 radnika.
>> Demografska slika Hrvatske
crknite svi skupa. Kad je trebalo ljude placati onda ste ih ucjenjivali, sad vam je cudno jer nece nitko raditi