Idući popis stanovništva u Hrvatskoj obavit će se 2021. godine, i to prvi put po pravilima Europske unije. Tada će se, nakon vala iseljavanja od ulaska Hrvatske u EU 2013. godine, znati točan broj stanovnika u demografski opustošenoj zemlji. Državni zavod za statistiku u drugom tromjesečju 2019. godine, naime, planira izraditi Zakon o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. koji mora biti usklađen s pravnom stečevinom EU. Tako će popis 2021. biti usklađen s međunarodnim standardima kojima se utvrđuju zajednička pravila u prikupljanju podataka o stanovništvu i stanovima te propisuju definicije koje su zemlje obvezne primijeniti u svojim popisima kako bi se osigurala međunarodna usporedivost podataka.
Popisom stanovništva, kućanstava i stanova, navodi Državni zavod za statistiku, prikupit će se osnovni podaci o broju, teritorijalnom rasporedu i sastavu stanovništva prema njegovim demografskim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim i ostalim obilježjima.
Također, popisom se prikupljaju i podaci o kućanstvima i stanovima te njihovim obilježjima. Popis stanovništva u Hrvatskoj, kao i u većini europskih zemalja, provodi se svakih deset godina, a zadnji je u nas bio 2011. Zakonom će se propisati i urediti organizacijski dio provedbe popisa, a popis će organizirati i provesti Državni zavod za statistiku, dok će u organizaciji i provedbi sudjelovati i ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova te pravosuđa kao i Državna geodetska uprava. U planu zakonodavnih aktivnosti za 2019. godinu Državni zavod za statistiku planira i Zakon o službenoj statistici te Zakon o popisu poljoprivrede 2020. godine. I Zakon o popisu poljoprivrede radi se zbog usklađivanja sa stečevinom EU kako bi se kreirale poljoprivredne politike u EU i na nacionalnoj razini.
Tim će se popisom prikupiti podaci o radnoj snazi na poljoprivrednom gospodarstvu, načinu korištenja zemljišta (oranice i vrtovi, trajni nasadi, povrtnjaci, livade i pašnjaci), upravljanju poljoprivrednim gospodarstvom, broju stoke, peradi i ostalih životinja, poljoprivrednim strojevima, opremi i objektima, obavljanju dopunskih djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu, prodaji poljoprivrednih proizvoda, poljoprivredno-okolišnim aspektima. I to se istraživanje provodi svakih 10 godina u obliku popisa poljoprivrednih gospodarstava i svake tri godine u obliku istraživanja na uzorku.
Rezultati popisa poljoprivrede 2020. koristit će se za analize i podloge za odlučivanje i donošenje strateških odluka vezano za poljoprivrednu politiku u Hrvatskoj, navodi Državni zavod za statistiku. Zakon o službenoj statistici radi se zbog zahtjeva EU o jačanju neovisnosti nacionalnih statističkih ureda pa su države članice dužne osigurati da se postupci zapošljavanja čelnika nacionalnih statističkih ureda temelje na stručnim kriterijima.
Pogledajte video o misterioznim ljudima - tko su zelena djeca, svjedokinja Kennedyjeva ubojstva...
Lovre Kuscevic ce to srediti onako kako to odgovara Plenkiju, Njonji i njemu !