Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 80
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Relikvija koja najviše intrigira

Torinsko platno: Znanost kaže da je to bila golema erupcija energije

- FILE PHOTO AUG78 - The Turin Shroud is shown in this August 1978 file photo. The Turin Shroud, an ancient linen sheet revered by some Christians as the burial cloth that wrapped Christ's body after his crucifixion, goes on display to the public in Turin
26.03.2016.
u 21:51

Francuski doktor medicine Paul Vignon: Između lica muškarca s platna i prikaza Isusa na ikonama postoji barem 15 zajedničkih točaka

Platno u koje je bilo umotano tijelo Isusa Krista nakon pokopa relikvija je koja izaziva najviše uzbuđenja i među vjernicima i onima koji je žele osporiti tvrdeći da je lik koji se vidi tvorevina ljudske ruke. Znanstvenici zapravo nakon niza istraživanja, među kojima je posljednje ono talijanskih znanstvenika iz Nacionalne agencije za novu tehnologiju, energiju i održivi razvoj iz 2011., nemaju pravoga odgovora, osim da nijedna tehnologija koja je postojala prije 21. stoljeća ne bi mogla stvoriti takvu sliku kakva je na platnu. Debljina obojenosti na tkanini iznosi oko 200 nanometara, što odgovara debljini stanične stijenke vlakna materijala i, prema mišljenju znanstvenika, sličan se efekt može dobiti jedino ultraljubičastim zračenjem.

Zapravo, sva su istraživanja dosad potvrdila da je relikvija iz Torina autentičan Isusov pogrebni pokrov, osim jednog datiranja ugljikom 14 (C14) iz 1988., koje je utvrdilo da platno potječe između 1262. i 1312. poslije Krista, tj. između 1353. i 1384. godine.

*No, odmah je upozoreno da su takva testiranja netočna, jer i C14 mora biti iz istoga razdoblja kao i ispitivani predmet, jer ako materijal 500 godina nakon nastanka ostane „onečišćen” s C14, to znači da će tijekom datiranja rezultati prikazati da je 500 godina „mlađi”. Poznate su pogreške te metode, pa su u laboratoriju u Zürichu stolnjak star 50 godina procijenili na 350 godina, u Oxfordu su umjetničkoj slici staroj 11 godina dali 1200 godina, a laboratorij u Tucsonu došao je do rezultata kako vikinški rog potječe iz 2006. godine.

Iznenađeni akademici

Premda je tijekom povijesti bilo izlagano u javnosti, platno je pozornost znanstvenika pobudilo kad je talijanski fotograf Secono Pia objavio svoje fotografije koje su otkrile vidljiv ljudski lik. Yves Delage, profesor komparativne anatomije na Sorboni, poznati agnostik i antiklerikalac, dobio je zadatak dokazati da je platno krivotvorina. Na zasjedanju Akademije znanosti u Parizu 1902., na iznenađenje svih, objavio je, s medicinske točke gledišta, kako su anatomski detalji otiska, tako i tragovi krvi na platnu, previše precizni da bi mogli biti djelo slikara. Prema njemu, na Torinskom platnu mogao se vidjeti autentičan lik Isusa iz Nazareta, a izglede da bi to mogao biti lik neke druge osobe, francuski znanstvenik procijenio je na 1:10 milijardi! „Da bi otisak nastao i potom ostao na platnu, mrtvo je tijelo moralo biti omotano u platno najmanje 24 sata, vrijeme koje je potrebno da bi takav otisak mogao biti stvoren, ali opet ne dulje od nekoliko dana, jer bi nakon toga došlo do raspadanja koje bi uništilo i otisak i samo platno. (...) To je upravo ono što se po predaji (manje ili više apokrifnoj, po mojemu mišljenju) dogodilo s Kristom koji je umro u petak, a nestao u nedjelju”, rekao je Delage.

Francuski doktor medicine Paul Vignon, pak, ustvrdio je kako između lica muškarca s platna i prikaza Isusa na ikonama postoji barem 15 zajedničkih točaka.

U ljeto 1939. dvojica sudskih liječnika, prof. Rugger Romanese i Giovanni Judica-Cordiglie, neovisno jedan o drugome, na temelju istraživanja zaključila su da otisak na platnu predstavlja čovjeka koji je život završio u strašnim mukama. Odbacili su mogućnost da bi taj otisak mogao biti djelo srednjovjekovnog slikara.

Na platnu su otkrivena crvena krvna zrnca i stanice kože, a talijanski liječnik Pierluigi Baima Bollone identificirao je krvnu grupu AB, koja je najrjeđa na svijetu, a najčešće se susreće među pripadnicima židovskog naroda (18 posto). Pokazalo se kako ispod tragova krvi nema bojenja ili sjenčenja nastalih od otisaka muškarca, što znači da su se na platno najprije utisnuli tragovi krvi, a potom se na njemu pojavio odraz lika. Važna otkrića došla su s područja botanike. Na tkanini je izolirano 58 različitih vrsta biljaka, među kojima je samo 17 vrsta iz Europe, a 41 je karakteristična za floru Azije i Afrike. Izraelski botaničar prof. Avinoam Danin sa Sveučilišta u Jeruzalemu otkrio je tri endemične vrste, koje rastu samo u Svetoj zemlji: kretski bušin (Cistuscreticus), posebnu vrstu kapara (Zygophyllum dumosum) i vrstu bodljikavog grmlja (Gundelia tournefortii).

Uz pomoć polarizirajućih filtera američki profesor Alan Wangher otkrio je da su obrisi cvjetova i biljaka, koji su formirali krug oko lika na platnu, ostali utisnuti u platnu zahvaljujući fenomenu „korona”, električnom pražnjenju koje nastaje na površinama nabijenim statičkim elektricitetom. Prema njegovoj tezi, trnova kruna bila je napravljena od bodlja Gundelije tourneforije, koja cvjeta u proljeće.

Nekoliko liječničkih timova potvrdilo je da je muškarac s platna morao na glavi imati kapu od trnja, a s obzirom na to da je u koži vlasišta smješteno oko 150 receptora za osjete, ona je morala uzrokovati veliku bol jer su se bodlje, zabijene u koži gornjeg dijela lubanje, pomicale kidajući krvne žile i iritirajući živčane završetke.

Američki fotograf židovskog podrijetla Barrie Schwortz, stručnjak za fotografiju, računalstvo i digitalnu tehnologiju, bio je u timu koji je najdetaljnije istraživao Torinsko platno. Stručni tim odbacio je tezu da je lik na platnu oslikan ljudskom rukom. Bilo mu je potrebno 18 godina da se uvjeri u autentičnost platna, a ključno je bilo objašnjenje znanstvenika Alana D. Adlera, također židovskog podrijetla, zašto su mrlje zadržale jarku boju krvi umjesto da su opstale smeđe. Naime, krv zadržava svoju prvotnu boju kada čovjek izložen intenzivnom fizičkom mučenju dehidrira, što uzrokuje pucanje crvenih krvnih zrnaca, jetra počinje proizvoditi kemijski spoj bilirubin, koji ulazi u krvotok i omogućuje da krv trajno zadrži crvenu boju.

Nema tragova raspadanja

Talijanski znanstvenik Gino Zaninotti na temelju analize Torinskoga platna i evanđeoskih tekstova rekonstruirao je način na koji su pokopali Isusa. Posebnu je pozornost posvetio načinu na koji je Kristovo tijelo bilo omotano pogrebnim platnom te načinu na koji je ono izišlo iz te „kukuljice” od tkanine. Prema mišljenju fizičara, trodimenzionalni odraz ljudskog lika na platnu nastao je kao rezultat tajanstvene eksplozije energije unutar „kukuljice”. Upravo je ta energetska erupcija uzrokovala nešto nalik „spaljivanju” površine vlakana tako da je te tragove nemoguće skinuti, oprati ili na bilo koji način ukloniti.

Na temelju analize mrlja krvi na platnu hematolozi su zaključili da je tijelo mrtvoga muškarca u platno bilo zavijeno dva sata nakon smrti, ali u njemu nije bilo dulje od 36 sati jer iza sebe nije ostavilo nikakve tragove posmrtnog raspadanja. Pregledavajući platno znanstvenici su utvrdili i kako je u trenutku erupcije radijacije energije koja je stvorila lik na platnu tijelo prošlo kroz lanenu tkaninu ne narušavajući joj strukturu. Kao posljedica toga, kad je tijelo izišlo iz nje, „kukuljica” kao da se ispuhala i pala prema dolje. Upravo je prizor nezgužvanih pogrebnih plahti začudio sv. Ivana, koji „vidje i povjerova”.

No, znanost još nije u stanju reći kakva je to sila stvorila tu nevjerojatnu erupciju energije kojom je nastao najiznimniji prikaz u povijesti čovječanstva.

>> Torinsko platno nije krivotvorina, njime je bio omotan Isus!

Komentara 91

KT
KTM
22:03 26.03.2016.

Sretan Uskrs svima.

Avatar smile
smile
22:14 26.03.2016.

Uskrsnu kako je rekao! Sretan Uskrs!

DU
Deleted user
22:18 26.03.2016.

Od sto dokaza da je platno stvarno Isusov pokrov, ateizam se ulovio za vrlo diskutabilnu metodu s ugljikom C i vec je postalo uobicajeno da ateisti posprdno govore o Torinskom platnu. Dobar clanak, s puno detalja. Sretan Uskrs svima u Hrvatskoj.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije