Zbog situacije u kojoj se Hrvatska nalazi po pitanju gospodarenja otpadom ovoj Vladi prijeti niz ustavnih tužbi, upozorili su danas SDP-ovi saborski zastupnici Mihael Zmajlović i Marko Vešligaj dodavši kako je desetak jedinica lokalne samouprave već tužilo Ministarstvo zaštite okoliša. U Hrvatskoj imamo alarmantno stanje u sustavu gospodarenja otpadom, pojašnjavaju, i to zbog tri razloga - zbog zadnje izmjene Uredbe o gospodarenju otpadom, odluke o odlagalištima te situacije na relaciji Ministarstvo zaštite okoliša, Fond za zaštitu okoliša i jedinice lokalne samouprave.
– Je li normalno da se u Hrvatskoj jedni način da jedinice lokalne samouprave skrenu pozornost Ministarstvu na ovaj problem ustavne tužbe, koliko ih treba da ministar zaštite okoliša Tomislav Ćorić shvati da ne može cijela Hrvatska biti talac njegovih hirova i nečinjenja – zanima bivšeg ministra zaštite okoliša Zmajlovića koji se pita i gdje je u ovoj priči Udruga gradova koja im mora pomoći da imamo sustav u kojem se odluke ne mijenjaju svakih pola godine što rezultira kaosom.
– Ministar Ćorić je jedan od prvih ministara koji je odlukom o odlagalištima gradove i općine nagrdio s otvorenim odlagalištima, a taj potpuni kaos demotivira građane da sudjeluju u izdvojenom prikupljanju otpada jer vide da otpad opet završi na istoj hrpi i Ministarstvo tu čini trajnu štetu koje ima nesagledive posljedice – nastavlja Zmajlović.
Odluka o odlagalištima bila je samo alibi prema Europskoj komisiji da pokaže da nešto radi, jer obveze iz pristupnog ugovora i direktiva o otpadu i odlagalištima propisuju da se do kraja 2018. odlagališta treba uskladiti, odnosno da se ne smije odlagati otpad koji nije prethodno obrađen, a da bi to bilo moguće trebalo je prije uspostaviti cijeli sustav, izgraditi Centre za gospodarenje otpadom, naglašava Zmajlović dodavši kako tek dva ta centra rade, ali imaju problem s upravljanjem.
– Treći apsurd je s Fondom za zaštitu okoliša koji gomila novac na računu poslovnih banaka i s time se hvali kao dobrim poslovnim rezultatom, uzmete porez ili naknade i to akumulirate na račun, a funkcija fonda je da taj novac završi u projektima i poboljša kvalitetu života građana. Ovo je najgore razdoblje poslovanja fonda, a sve rezultat trzavica između HNS-a i HDZ-a – drži Zmajlović. Apsurdno je, dodaje, da gradovima i općinama dolazi inspekcija koja ih pita zašto nisu uveli primarnu selekciju, a istovremeno Fond već godinu i pol dana nije u stanju provesti javni natječaj za dodjelu spremnika, kamiona...
– Zašto je Fond odustao da novac dodijeli jedinicama lokalne samouprave, nego je sam raspisao natječaj za nabavu kanti, kontejnera i ostale opreme, i onda poništio natječaj. Sa sustavom gospodarenja otpadom Hrvatska se nalazi u apsurdnoj situaciju gdje gradovi i općine jedini izlaz vide u ustavnim tužbama Ministarstva, a sav ceh plaćaju građani jer tko će drugi platiti te odvjetnike i visoke kazne koje ćemo kao država dobiti – zanima Zmajlovića.
Njegov stranački kolega, inače i gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj dodaje kako problem stvara uredba Vlade o gospodarenju komunalnim otpadom kojom je utvrđena minimalna cijena javne usluge, što, uvjerava, znači da dolazi do enormnog povećanja cijena odvoza otpada, negdje čak i do 100 posto.
– A kakva nam je situacija s komunalnim poduzećima i koncesionarima – u nekim jedinicama to je svedeno na gotovo monopolistički položaj, jedinice lokalnih samouprava nemaju mogućnost izbora. Cijena je utvrđena uredbom, a ne zakonom, nema ni jasne definicije što se pod tom cijenom podrazumijeva, proizlazi da će građani plaćati hladni pogon, funkcioniranje sustava, a ne predani otpad. Tu se ministarstvo treba oglasiti, jer se radi o nezakonitom paušalu koji građani trebaju plaćati i ta cijena iznosi oko 75 posto ukupne cijene za odvoz otpada – pojašnjava Vešligaj. Zbog toga su, dodaje, udruge potrošača već pred Ustavnim sudom pokrenule ocjenu ustavnosti ove uredbe.
– Vlada je perfidno jedinice lokalne samouprave dovela pred gotov čin, pa mi sami moramo donijeti odluku o visini te cijene. Država tu pere ruke od jedne odluke koju je donijela i prebacuje je na nas, što je vrlo nepošteno i nije fer. To je slična situacija kao s izmjenama poreza koje najavljuju određene olakšice, ja nisam protiv toga, ali uzimate dio plaća lokalnoj samoupravi i to one negdje trebaju nadoknaditi – naravno dizanjem određenih komunalnih naknada ili prireza jer treba osigurati funkcioniranje grada – prigovara Vešligaj zaključivši kako će najveću cijenu toga platiti građani.
