Talijanski jug živi s vulkanima. Dva vulkana, Etna i Stromboli, stalno su aktivna, kao i neki podmorski vulkani. Uz njih su i oni za koje se zna da bi mogli početi izbacivati plin, pepeo i kamenje. Takav je, npr., Vezuv iznad Napulja. U malim mjestima na otoku Stromboliju živi oko 400 žitelja, pod Etnom su skijaški tereni, plantaže vinograda, mandarina, a na obroncima Vezuva buja život. Jedan od najopasnijih vulkana, ne samo u Italiji, jest onaj podmorski u Tirenskom moru, između obala Kampanije i Kalabrije na jugu Apeninskog poluotoka i Sicilije. Koncentracija aktivnih vulkana na tom prostoru je među najvećima, a podmorski vulkan Marsili, nazvan po Luigiju Ferdinandu Marsiliju koji ga je 1920. otkrio, najveći je i najaktivniji vulkan u Europi.
U blizini je Strombolija, a talijanski vulkanolozi kažu kako se aktivnost tog podmorskog vulkana, koji je posebno praćen od 2005., pojačala od druge polovice 2017. Sada je posebno praćen jer bi njegova jača erupcija mogla izazvati tsunami. Nije se vidjela erupcija, ali njegovu aktivnost dokazuju struje tople vode koje na morsko dno deponiraju i bakrene, olovne i cinkove sulfide i okside te željezne i manganove hidrokside. Posljednja istraživanja kažu da obronci podmorskog vulkana nisu čvrsti, široki, pa se može pretpostaviti da bi njegova unutrašnjost mogla lako probiti prema površini.
Dok su ostali talijanski vulkani, posebno Etna, Vezuv i Stromboli, praćeni sondama i satelitima, Marsili nema senzore i ne može se ni predvidjeti neku njegovu snažnu erupciju.
Rekonstrukcije erupcija
I u vulkanima vidljivima iznad površine mora poput Strombolija glavnina aktivnosti odvija se pod morem. Stromboli je, primjerice, samo pet posto iznad površine mora. Podmorske vulkane teže je izučavati. Osim Marsilija, poznati su Vavilov i Magnaghi, a manje su znani Palinuro, Glauco, Eolo, Sisifo, Enarete i drugi sjeverno od Sicilije. Odnedavno i sateliti prate talijanske vulkane. Posljednji potres od 4,8 po Richteru, koji je 26. prosinca 2018. izazvao vulkan Etna, doveo je do pomicanja istočnog boka planine za nekoliko centimetara. U zoni epicentra potresa istočna se zemljana ploha pomakla za 14, a zapadna za 17 cm prema zapadu, a to je dovelo do “guranja” lave prema otvorima vulkana. Znanstvenu rekonstrukciju onoga što se dogodilo istraživači Nacionalnog istraživačkog vijeća (CNR) i Nacionalne ustanove za geofiziku i vulkanologiju (INGV) objavili su u časopisu Geophysical Research Letters. Deformacije vulkana mogle su biti rekonstruirane zahvaljujući satelitima Sentinel-1 i Cosmo-SkyMed te europskom programu Copernicus.
– Podaci dobiveni preko satelita omogućili su nam da centimetarskom preciznošću rekonstruiramo kretanje vulkana Etna tijekom erupcija između 24. i 27. prosinca 2018. – objašnjava Riccardo Lanari, direktor instituta za elektromagnetsko testiranje ambijenta CNR-a.
Postoje tri vrste vulkana – ugašeni, u stanju mirovanja i u stalnoj aktivnosti. Njima bi se mogla pridodati i posebna kategorija, odnosno podmorski vulkani. Ugašenima se smatraju oni koji najmanje 10.000 godina nisu bili aktivni. U stanju mirovanja su svi ostali osim stalno aktivnih. U Italiji ima deset ugašenih vulkana (Salina, Amiata, Vulsini, Cimini, Vico, Sabatini, Isole Pontine, Roccamonfina i Vulture). Vulkani u stanju mirovanja su imali erupcije u posljednjih 10.000 godina, a među njima se posebno prati one koji su u stanju mirovanja kraćem od prethodnog takvog razdoblja. Takvi su u Italiji Colli Albani, Campi Flegrei, Ischia, Vezuv, Lipari, Vulcano, Panarea, Isola Ferdinandea i Pantelleria. Od njih s najkraćom frekvencijom mirovanja su Vezuv, Vulcano (otok) i Campi Flegrei (pokraj Napulja). Dakako, nisu svi vulkani jednako opasni, a oni koji nisu u blizini naselja nisu na popisu rizičnih.
Stromboli je jedan od sedam otoka Liparskog arhipelaga. Na njemu je istoimeni vulkan koji se smatra jednim od najaktivnijih na svijetu. Ta vulkanska aktivnost nazvana je i “strombolska” (stromboliana). Izbacuje kamenje i pepeo na oko 10 metara visine svakih 10 do 20 minuta. Jače eksplozije poput one 3. srpnja nešto su rjeđe, ali redovite i događaju se nekoliko puta godišnje. Ljudi na otoku žive s vulkanom koji radi svakih 10 do 20 minuta, što privlači i turiste. Vulkan na otoku Vulcanu u Liparskom arhipelagu stalno ispušta plin.
Vulkan Etna najveći je u Europi – visok je 3350 metara nad morem, a dijametar u njegovu podnožju na otoku Siciliji je 35 km. Prema podacima iz INGV-a zasad ne bi trebao imati veće erupcije, eksplozije ili potrese. Razina uzbune je “zelena”. Za Etnu to znači da nastavlja ispuštati plin uz manje eksplozije na kraterima iz kojih bi mogao izlaziti i pepeo.
Čeka se Vezuv
Eugenio Privitera, direktor nacionalne ustanove za geofiziku i vulkanologiju (INGV) u Cataniji, kaže da su vulkanolozi najzabrinutiji zbog mogućnosti otvaranja novih kratera na Etni. Novi krater otvoren je koncem prošle godine na 2900 metara nadmorske visine. Od 20-ak kratera četiri su gotovo stalno aktivna.
Etna je, uz Vezuv, najkontroliraniji vulkan privlačan turistima. Tu se ne dolazi samo gledati erupcije, već i skijati. Na sjevernoj strani Etne, na oko 2600 metara, ima 17 km skijaških staza, postoje žičare, smještajni kapaciteti. Dok skijate, iza vas su dim ili vatra vulkana. Neke skijaške sezone su preskočene zbog vulkana, a neke jer je lava oštetila žičare (posljednji put 2002.), ali ima draži skijati se na Siciliji ispod vulkanskog kratera. Planina Etna 2013. uvrštena je na popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
– Etna je u stalnoj transformaciji, ne samo zbog otvaranja novih kratera ili erupcija, i dinamike unutar vulkana u stalnoj su mijeni – kaže vulkanolog Salvo Caffo. Postoji i neka vrsta “igre” između erupcija i potresa. Prve zapise o vulkanskoj aktivnosti Etne može se pronaći kod starogrčkog povjesničara Tukidida (460.-395. pr. Kr.).
I visina planine se mijenja. Početkom 20. stoljeća vrh Etne bio je na 3274, a sada je na 3326 metara nadmorske visine. Vezuv, vulkan nad Napuljem, 79. godine poslije Krista uništio je Pompeje, Herkulanej, Stabije. Vodi se kao aktivan, iz njega izlazi dim. Sigurno je da će se ponovno probuditi snažnom eksplozijom, ali ne zna se kada. Nakon erupcije u prvom stoljeću još je 36 puta erumpirao, a posljednji puta između 16. i 29. ožujka 1944. U očekivanju eksplozije vulkana održavaju se i vježbe evakuacije.
Sve tehtonske ploče Svijeta počele su se micati i tražiti neki balans ili neku ravnotežu zbog topljenja polova bar se tako čini, jer dimi se Mexico, Kalifornija, Italija, Indonezija!? Ima to neke međusobne veze! Strašno bi bilo da eruptira Vezuv, strašno i za Hrvatsku?