Nema sumnje da će pobjedu na parlamentarnim izborima u Siriji i ovog puta odnijeti vladajuća stranka Baath (Uskrsnuće) na čijem je čelu sirijski predsjednik Bashar Al Assad. Tako će Al Assad potvrditi apsolutnu moć na neodređeno, baš poput svojega idola i zaštitnika, ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Za 20. obljetnicu vlasti
Ovo su treći parlamentarni izbori otkako je 2011. izbio građanski rat u toj zemlji. Za razliku od prethodnih izbora ovog je puta glasanje održano i na područjima u predgrađu Damaska poput Istočne Gute, koja je oslobođena od džihadističkih skupina prošle godine, te u provinciji al-Hasakeh na sjeveroistoku, kao i u Idlibu na sjeverozapadu i u Raki na sjeveru, nekada glavnom gradu zloglasne terorističke organizacije Islamske države.
Kao i na prijašnjim parlamentarnim izborima, održanim u vrijeme građanskog rata, Assadovi protivnici, koji su na čelu naoružanih pobunjeničkih i džihadističkih skupina, izbore smatraju “farsom” i nisu u njima sudjelovali. Kao i u drugim zemljama koje su održavale izbore u vrijeme koronakrize, i u Siriji su oni održani u uvjetima strogih zdravstvenih mjera uvedenih u svrhu sprečavanja širenja COVID-19.
Za ulazak u parlament u kojem sjedi 250 zastupnika borila se 2,1 tisuća kandidata u svih 15 sirijskih pokrajina. Većina kandidata pripada vladajućoj stranci Baath i njoj sklonih političkih grupacija. Izbori su održani dva dana nakon 20. godišnjice Al Assadove vlasti. Al Assad je na toj funkciji zamijenio svog oca Hafeza koji je preminuo 2000. godine. Službeni rezultati očekuju se danas. Predsjednički izbori zakazani su za iduću godinu.
Kandidati za parlament birače su pokušali privući programima kojima dominiraju ekonomska i društvena pitanja, kao i obećanjima o zaustavljanju velikog rasta cijena i obnovi infrastrukture, u vrijeme dok je sirijska ekonomija u slobodnom padu, a prema podacima Ujedinjenih naroda više od 80 posto stanovništva živi ispod granice siromaštva. Sirijski rat, koji traje dulje nego dva svjetska rata zajedno – ušao je u svoju u desetu godinu te odnio više od pola milijuna života, a raselio više od šest milijuna ljudi i, prema procjeni, prouzročio štetu sirijskom gospodarstvu u vrijednosti 630 milijardi dolara, doveo je na rub gladi 90 posto Sirijaca.
Pogoršanje gospodarske situacije u ratom razorenoj zemlji, pandemija koronavirusa, kao i sankcije te nastavak sukoba u pojedinim dijelovima Sirije, milijune tamošnjih stanovnika guraju prema još većem siromaštvu. Gotovo svaki drugi stanovnik Sirije na spavanje odlazi gladan. Još jedna otežavajuća okolnost za Sirijce je što je Donald Trump uveo nove stroge američke sankcije, prema tzv. Cezarovu zakonu koji kaže da „diplomatske i mjere ekonomske prisile moraju biti primijenjene kako bi se vlada Bashara Al Assada prisilila na to da zaustavi ubilačke napade na sirijski narod i podrži tranziciju k sirijskoj vladi koja poštuje vladavinu zakona, ljudska prava i miroljubivu koegzistenciju sa susjedima”. Nazvan je tako u čast šifriranog imena vojnog fotografa koji je pobjegao iz Sirije sa 53.275 slika mučenja i smrti snimljenih unutar režimskih zatvora.
Inflacija 200 posto
U Siriji, koja je prije rata imala najjaču ekonomiju u regiji i bila jedina zemlja koja nije imala nijedan dolar vanjskog duga, nego je proizvodila dovoljno hrane za vlastite potrebe te bila čak i veliki regionalni izvoznik, u posljednjih godinu dana broj ljudi koji nemaju sigurnu opskrbu hranom porastao je za gotovo milijun i pol, te ih je sada ukupno više od devet milijuna. Vrijednost sirijske funte u posljednjih je šest mjeseci pala više nego u devet godina rata, a cijene rastu. U ruralnim dijelovima Damaska one su dosegnule vrtoglave razine, osobito cijene mlijeka i mliječnih proizvoda.
Prema izvješću UN-a, cijene osnovnih namirnica dosegnule su najviše razine od početka razornog rata, u manje od godinu dana skočile su više od 200 posto. Na sirijskom ratištu smanjio se intenzitet borbi. Osim koronavirusa i biznisa kojim se danas bave džihadisti na području provincije Idlib, njihovu zadnjem uporištu, ratovi u Siriji slabe i zbog toga što je Turska velik dio boraca, prema procjeni oko 10 tisuća plaćenika, prebacila na ratišta u Libiju gdje borbe nisu izgubile na žestini ni tijekom pandemije koronavirusa.
Američka demokracija, ne date nam naftu rušimo vladu.