Hitni pacijenti s juga Hrvatske, oni sa srčanim infarktom i moždanim udarom te pacijenti s politraumama i teško bolesna djeca, ubuduće će se medicinski zbrinjavati u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar, što je u petak formalizirano potpisivanjem sporazuma o suradnji. Time su pacijenti iz doline Neretve, Metkovića, Opuzena, Vrgorca, Ploča dovedeni u ravnopravan položaj s građanima iz ostatka RH kojima su bolnice, uglavnom, udaljene oko sat vremena.
Kupnjom reanimobila hitni pacijenti iz Istre brže bi, pak, trebali do bolnice u slovenskoj Izoli udaljenoj tek 15-ak minuta od Umaga i Buja. Do Pule ili Rijeke to vrijeme nekoliko je puta dulje. Međutim, Slovenija, odnosno bolnica u Izoli, pacijentima koji dolaze iz njoj susjedne Hrvatske ponudila je bolničke usluge samo radnim danom, i to od 7 do 14 sati. Za razliku od slovenske, bolnica u Mostaru objeručke je prihvatila prijam najugroženijih pacijenata iz RH - i to 24 sata, sedam dana u tjednu, 365 u godini. Bez iznimke. Ne treba ni naglašavati koliko je, kada je ljudski život ugrožen, svaka sekunda od presudne važnosti. Osobito dolazak u bolnicu unutar “zlatnog sata”. Upravo u tom razdoblju, zahvaljujući potpisanom protokolu prekograničnog prijevoza, hitni slučajevi iz doline Neretve mogu stići do Mostara. Uz domaće, tamo će ih dočekati doktor Josip Paladino i brojni drugi liječnici iz RH.
Dogovor ministra zdravstva RH Milana Kujundžića s ravnateljem SKB-a Mostar Antom Kvesićem i ministrom zdravstva FBiH dr. Vjekoslavom Mandićem samo je formaliziranje onoga što u stvarnosti već funkcionira. Brojni pacijenti iz RH već koriste usluge u toj zdravstvenoj ustanovi. Jednako kao što ih i mnogi iz BiH dobivaju u bolnicama u RH.
Uz SKB Mostar, Hrvati u BiH liječe se još u svojim bolnicama u Livnu, Novoj Biloj i Orašju. Složenije slučajeve bolnice iz Livna i Nove Bile šalju u SKB Mostar, a bolnica iz Orašja u Osijek, Županju... Odnosno, sve one u Split ili Zagreb ako se radi o pacijentima koji tamo ne mogu dobiti odgovarajuću skrb.
U Mostaru se već sada može gotovo sve liječiti. Bolnica na raspolaganju ima 12 operacijskih suvremeno opremljenih dvorana gdje se izvodi i više od 170 kirurških zahvata po novoj metodi. Godišnje obave oko 250 operacija na otvorenom srcu. Izvode ih uglavnom domaći kadrovi školovani u Berlinu i RH. Imaju više od 350 specijalista. Obavljaju sve zahvate, osim transplantacija. No, u SKB-u Mostar i organi će se uskoro presađivati. Cjelokupna dijagnostika na razini je razvijenih centara. Bolnica zapošljava više od 2000 djelatnika i većina su medicinari. Opremljene sobe imaju više od 700 kreveta.
U mnogočemu to je moderna zdravstvena ustanova koja je to postala ponajprije zbog financijske pomoći RH. I zbog toga prirodno je i da državljani RH mogu koristiti njezine usluge. Ne zaboravimo ni Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru koji svake godine iznjedri vrsne medicinske stručnjake.
Dakako, kao i sve druge medicinske ustanove, i bolnica u Mostaru suočena je s velikim financijskim problemima. Ona nije uopće na državnom (bh.) proračunu. “Na životu” je održava Hrvatska. I financijski i kadrovski. Veliki broj liječnika iz RH dođe pomoći barem jednom mjesečno. Unatoč svim problemima, kvaliteta medicinskih usluga nije se urušila. Ministar Kujundžić čak tvrdi da pacijenti u Mostaru imaju prvorazredne usluge, a na ljudskim resursima može im zavidjeti bilo koja bolnica u Hrvatskoj.
Dakako, kao i u svim drugim ustanovama, ima propusta, liječničkih pogrešaka, bolničkih bakterija... Ali SKB je više od - bolnice. On je, uz Sveučilište, Crkvu i još neke institucije, stup o(p)stanka u Hrvata u BiH. Sinergija koju su Kujundžić i Kvesić dogovorili samo ga ojačava. Stoga je bitno da pacijenti iz RH dolaze u Mostar, i ne samo oni s hitnom pomoći. Jednako kao što je važno da se više od 2000 studenata iz RH školuje na Sveučilištu u Mostaru.
Studenti, pacijenti, liječnici, profesori, pa i radnici, ruše stereotip kako Hrvati iz BiH samo odlaze u matičnu domovinu. Posljednjih godina svjedočimo i obrnutim procesima. U tom smislu treba strateški osmisliti prekograničnu suradnju koja će stimulirati ostanak Hrvata i zaustaviti odljev u treće zemlje. I zdravih i bolesnih.
Naravno da treba tako biti. Ovo je naša bolnica u kojoj se liječe i rade Hrvati iz Hercegovine i Hrvatske. Jedna od najmodernijih u regiji. Mostar je naš grad. Tu je jedino sveučilište na hrvatskom jeziku izvan RH. To je također najveći hrvatski grad izvan RH. Hercegovina je dobro razvijena regija. Jednoga dana će biti dio RH.