Spor između Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Ministarstva kulture i medija, a zbog fundusa i zgrade novoimenovanog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti ubačen je u višu brzinu. Tako je HAZU za danas najavio konferenciju za medije kako bi hrvatskoj javnosti objasnio nastojanja da se uzurpira nepokretna i pokretna imovina u vlasništvu Hrvatske akademije.
Potres nema veze s tim
Akademici su potpuno otvorili karte. Na meti su im izjave ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, ali i postupci Ministarstva kulture i medija te Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti oko neriješenih imovinskopravnih pitanja između HAZU i muzeja. Njihove izjave i postupke otvoreno nazivaju uzurpacijom svoje imovine, što su iznimno teške riječi koje akademici u pravilu izbjegavaju, jer više vole tihu diplomaciju. No, vrijeme za tihu diplomaciju očito je prošlo.
Kako se neslužbeno može saznati, u Hrvatskoj akademiji iznenađeni su nakon što ih je ministrica kulture prozvala zbog izostanka solidarnosti prema Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti. Nisu bili zadovoljni ni njezinom pomalo i prijetećom izjavom da će Ministarstvo kulture i medija za provedbu hitnih mjera zaštite velikog broja zgrada u vlasništvu HAZU osigurati 500 milijuna kuna, jer, po njima, tema potresa nema nikakve veze s imovinskopravnim odnosima Akademije i njoj susjednog Muzeja.
– Očekivala sam da će u ovim okolnostima Uprava HAZU biti otvorena za postizanje dogovora i suzdržati se od novih tužbi i ovrha – izjavila je ministrica u povodu podsjećanja Akademije da je ona uknjiženi vlasnik palače Vranyczany u kojoj se nalazi Nacionalni muzej moderne umjetnosti (bivša Moderna galerija), ali i tvrdnje da je HAZU vlasnik oko tisuću umjetnina iz fundusa novoimenovanog muzeja.
U palači Akademije osobito je neugodno zazvučalo ministričino pozivanje na “svijetli primjer domoljublja biskupa Strossmayera, utemeljitelja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, velikog dobrotvora i mecene koji je činom darivanja umjetnina utemeljio jednu od stožernih nacionalnih kulturnih institucija”.
Ulje na vatru dolila je i tvrdnja Ministarstva kulture i medija da je zgradu historicističke palače Vranyczany koja se nalazi preko puta zgrade Akademije, kupila Banovina Hrvatska te je Moderna galerija u njoj otvorena još 16. svibnja 1934. godine. Ministarstvo je navelo da je osamostaljenjem Republike Hrvatske Moderna galerija postala muzej na državnoj razini te je osnivačka prava preuzela država.
– To je jedna od najstarijih institucija u području likovnih i vizualnih umjetnosti i jedna od naših krovnih kulturnih ustanova, osnovana s ciljem promicanja nacionalne likovne umjetnosti, a danas posjeduje zbirku od 11.000 umjetnina izuzetne nacionalne vrijednosti – istaknulo je Ministarstvo kulture i medija u jednom od svojih priopćenja na temu Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti.
Solidarnost ili uzurpacija
Na sve to, HAZU je bio pomirljiv te je u posljednjem priopćenju od nedjelje istaknuo da je njezina višedesetljetna želja da sporne umjetnine ostanu u postavu današnjeg Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, ali da se crno na bijelo naznači da su one u vlasništvu Akademije. Kako Muzej ima fundus od 11.000 umjetnina, a HAZU polaže pravo na njih oko tisuću, riječ je o nekih deset posto fundusa. Iz HAZU se zalažu za što hitnije potpisivanje ugovora na temelju kojega bi umjetnine u vlasništvu Akademije ostale u postavu Muzeja, što akademici nazivaju solidarnim postupanjem. No, što je jednima solidarnost, drugima je uzurpacija. Teško verbalno oružje je izvučeno. Hoće li se ipak izbjeći rat?
Obzirom da su Obuljenka, njeno ministarstvo i HAZU samo filijale HDZ-a, ovo se može protumačiti kao rat za prevlast unutar kartela.