Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac pohvalila se jučer napretkom u korištenju europskih fondova u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje. Korisnicima je putem natječaja lani na raspolaganje stavljeno 2,8 milijardi eura, odnosno 26 posto ukupne alokacije za razdoblje 2014.-2020..
Neki čekaju s projektima
Vrijednost ugovorenih projekata porasla je 227 posto, na 3,7 milijardi eura, no povučeno je samo 800 milijuna, odnosno 7,5 posto ukupno odobrenih sredstava. Iako je i tu riječ o napretku od čak 423 posto, ministrica je nezadovoljna jer smatra da je Hrvatska u tom poslu trebala odmaknuti znatno dalje.
– Za to krivim SDP-ovu Vladu, najviše u kontekstu lošeg planiranja i neuvažavanja terena, zbog čega u nekim prioritetima imamo potpuno nepripremljenu priču, a u nekima i po pet puta više projekata nego što je dostupnih sredstava – kazala je Žalac.
Zbog toga najavljuje da će se u dogovoru s Europskom komisijom do kraja 2018. ići u izmjenu operativnog programa, odnosno izmjenu prioriteta kako bi se onima koji su bili aktivni u pripremi projekata, a prije svega gospodarstvu i znanosti, preusmjerio veći novac. Svi gotovi projekti financirat će se u okviru tekuće perspektive do 2020. godine.
– Mi tu moramo podvući crtu. Neki čekaju s gotovim projektima, a neki ne predlažu ništa – kazala je ministrica, a na pitanje tko bi zbog nepripremljenih projekata mogao ostati bez novca, kao jedno od najlošijih područja navela je petu prioritetnu os koja se odnosi na klimatske promjene i upravljanje rizicima.
Novac vrijednima
– U prioritetnoj osi 5 za sada imamo nulu jer oni koji su trebali nisu odradili posao kad je riječ o upravljanju katastrofama – rekla je Žalac. Za ulaganja u sustav koji bi Hrvatskoj trebao osigurati otpornost na katastrofe u okviru tekuće financijske perspektive osigurano je 215 milijuna eura. Uz to, predviđeno je i 30,4 milijuna eura za praćenje i upravljanje rizicima od klimatskih promjena. Radi se o novcu koji bi Hrvatskoj itekako dobrodošao s obzirom na sve češće ljetne požare, ali i poplave s kojima se suočavamo, no sudeći po riječima ministrice Žalac, taj će se novac preusmjeriti onima koji su bili vrijedni i pripremili projekte. U Ministarstvu se neslužbeno može čuti kako je odgovornost za nepripremljenost tog sektora na nacionalnoj, ali i na lokalnoj razini te da priprema projekata zapinje na neslozi između različitih sredina, ali i, primjerice, na nesređenim zemljišnim knjigama.
Prošle godine povučena je (uvezena) iz EU i rekordna količina svinjskog mesa (13% više nego prethodne godine), ali i ostalih vrsta mesa i mesnih prerađevina. Bilo bi dobro da je veći dio povučenog novca iz EU fondova usmjeren u proizvodnjudnju mesa i ostalih prehrambenih proizvoda, ali to ne bi odgovaralo većini država EU. Danas proizvodimo samo trećinu svinjskog mesa, u odnosu na količinu koju smo proizvodili prije 30 i više godina (kada smo imali čak i hiperprodukciju). Pogledajte kako nam izgleda danas slavonsko selo , a kako je izgledalo prije 30 i više godina.