U utrci tko će više potrošiti ne posustaju ni banke ni građani. U
posljednjih godinu dana građani su u bankama podignuli više od 12
milijardi kuna novih kredita, a ukupna zaduženost stanovništva
premašila je visinu ukupnih godišnjih primanja svih zaposlenih u
državi. Godišnji je fond svih zarada u državi oko 65 milijardi kuna,
dok je ovoga ljeta ukupna zaduženost stanovništva u bankama premašila
71 milijardu kuna. Preračunano po stanovniku, svaki je Hrvat dužan oko
17 tisuća kuna ili četiri prosječne mjesečne plaće, a zaduženost
kućanstava popela se na 55 tisuća kuna.
Usporedbe
Ni ekonomisti ni država još ne zvone na uzbunu jer se uspoređuju sa
svijetom, gdje se cjelokupna ekonomija temelji na životu na kredit.
Ljudi troše više nego što imaju jer su uvjereni da će im i prihodi u
budućnosti donositi lagodnu egzistenciju, što zapadna Europa uspijeva
osigurati svojim građanima. Navikli na različite životne nedaće, od
velike inflacije, rata i neizvjesnosti, Hrvati su se brzo uklopili u
potrošački način života godišnje se u nas kupi 60-ak tisuća novih
automobila, potražnja za stanovima veća je od ponude, što dovodi do
stalnog rasta cijene stambenih "kvadrata", Hrvatska je postala raj za
proizvođače mnogih svjetskih marki od odjeće do kozmetike
što sve skupa stoji više od redovitih primanja.
Granica podnošljivosti
Razlika se namiruje kreditima, koje građani još uvijek uspijevaju
otplaćivati bez znatnijih potresa, ali svi se pitaju gdje je granica
podnošljivosti i kad će spirala puknuti. Banke se kunu da im rizični
plasmani ne prelaze dva-tri posto u ukupnoj masi kredita, a te njihove
tvrdnje potkrepljuju i nezavisni analitičari, koji smatraju da bi banke
već usporile svoju kreditnu ponudu da su naišle na veće teškoće u
naplati.
Međutim, i život i neka druga istraživanja pokazuju da, ako ne trpe
banke, u jednom dijelu stanovništva trpe mnogi drugi oblici
života štedi se na svakodnevnim troškovima, a mnogi izlaz
pronalaze i u neplaćanju režijskih troškova ili drugih financijskih
obveza. Statistika već dulje vrijeme registrira stagnaciju i pad
kupovne moći, a najnovija istraživanja pokazuju da se smanjuju izdaci
za hranu i osnovne higijenske potrepštine.
I dalje, međutim, raste potrošnja alkohola, a visoke profite ubiru i
različite kladionice i igre na sreću što je sve signal velike
nesigurnosti i pritiska s kojim se nosi prezaduženi sloj stanovništva.
Runda po runda...
"Crnih bilježnica" ima i u kafićima. U nekima se dugovi penju i do 4000 kuna! Runda po runda, i dug naraste. No, vjeresija, iako uobičajena, ipak nije uvijek dobrodošla - vlasnik kafića u Čakovcu to je duhovito pokazao svojim gostima.
