S vrećicama punim piva, rakije, vina zapute se vikendom navečer na zagrebački Jarun, Bundek ili u obližnji park i uskoro slijedi zabava do sitnih sati uz najmanju ruku šarolik glazbeni repertoar... Klubovi u kojima su često slušali cajke zbog pandemije ne rade, kafići rijetke tinejdžere zanimaju jer maloljetnicima konobari po zakonu ne smiju poslužiti alkohol pa im je jednostavnije i jeftinije napiti se u parku. U turbulentnom vremenu adolescencije i nekoć i danas mladi su kršili pravila iz bunta, iz želje za što bržom inicijacijom u svijet odraslih, koja znači i da će mnogi među njima što prije poželjeti probati alkohol, opiti se, popušiti džoint, steći seksualna iskustva.
Prema lanjskom međunarodnom istraživanju o zdravstvenom ponašanju učenika, hrvatski adolescenti u dobi od 11, 13 i 15 godina zauzeli su 13. mjesto među 45 zemlja po ispijanju alkohola – bili su pijani dva ili više puta u životu. Je li pandemija pogoršala štetne navike tinejdžera, poput opijanja, osobito u dobi od 16 do 19 godina kada i najviše tulumare ili je njihovo opijanje sada samo vidljivije zbog zatvorenih klubova i tuluma na otvorenom, tek će naknadno pokazati istraživanja. Nenad Jakušić, pročelnik Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju zagrebačke Klaićeve bolnice, ističe da adolescenti najčešće piju u srednjoj školi, a započnu u 8. razredu osnovne škole.
Na fotografiji: Nenad Jakušić, pročelnik Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju zagrebačke Klaićeve bolnice
Cure sve češće piju
– Nama Hitna doveze tjedno od jednog do troje akutno opitih adolescenata. Posljednji dečko imao je 2,5 promila alkohola u krvi. Ali treba napomenuti da k nama u pravilu dolaze oni naivni adolescenti koji nikad prije nisu pili ili su se probali opiti pa ih je prevrnulo... Rijetko nam dolaze adolescenti koji su problematični u opijanju jer su ti već baždareni na alkohol. Za ove naivne koji su se opili pozovu Hitnu pomoć i pobjegnu prije nego što Hitna dođe pa rijetko kad doznamo s kim su sve pili. Nekad bezobrazno ostave pijanog prijatelja ili kolegu na klupi da oni ne bi bili evidentirani i odu očekujući da netko drugi pozove pomoć – govori Jakušić.
U Klaićevu bolnicu Hitna većinom dovozi tinejdžere s Jaruna, Bundeka, iz parkova, a nekad i od kuće gdje su tulumarili, a rijetkost je da ih pijane dovezu roditelji. Jakušić zamjećuje i da cure sve češće piju, obično džus votku, ali općenito, u toj dobi, kaže, mladi piju sve, vino, rakiju, pelinkovac...
– Moguće je da adolescenti više piju u pandemiji, ali opet ne drastično više. Drukčija je danas i sociološka priča s opijanjem nego prije, puno više adolescenta pije i obično piju u grupi, ali se i zaustave na vrijeme. To pijenje shvaćaju kao neku vrstu inicijacije u svijet odraslih, sve znaju o alkoholu, drogama i seksu i žele sve probati što prije – govori Jakušić.
Adolescenti koji završe kod njih najčešće nisu problematična djeca, u principu je riječ o dobroj djeci. No, ako se opijanja ponavljaju, ako djeca imaju problema u ponašanju, nakupe puno jedinica u školi, nužno je da ga stručnjaci prate i bolnica tada izvještava i nadležni Centar za socijalnu skrb. Zbog jednog ekscesnog pijanstva ne diže se panika. U Klaićevoj akutno pijane maloljetnike testiraju i na droge i rijetko se pokaže da su miješali alkohol i tablete. A ako jesu, obično, kaže Jakušić, imaju drugi problem, koji zahtijeva praćenje djeteta. Vlastu Ilišin, sociologinju i politologinju sa zagrebačkog Instituta za društvena istraživanja, ne čudi opijanje mladih na zabavama na otvorenom.
Ispušni ventil
– Kako se živjelo i prije pandemije, tako se nastavilo i sada, s tom razlikom što su se zabave iz noćnih klubova u kojima su mladi slušali cajke i pili preselile na otvoreno. Zaluđenost cajkama kod njih već godinama ne prestaje i naravno da cajke kao glazbeni okvir bolje idu uz više alkohola koji je sad za njih jeftiniji nego u klubovima. Pandemijski uvjeti djeluju na tjeskobu i svi pokušavaju naći način da izađu iz nje, a mladi su našli način koji se njima čini najjednostavniji i najdostupniji – zabave na otvorenom uz alkohol koji im služi kao ispušni ventil – govori Ilišin, dodajući da kod dijela mladih cajke nikad nisu uhvatile korijena.
Opijanja na otvorenom praćena su i postavljanjem fotografija i videa na Instagramu jer, kako kaže Ilišin, sve što se danas kod većine mladih događa mora biti na Instagramu jer inače kao da se nije dogodilo. Osim što kod adolescenata roditeljski utjecaj više nije tako snažan, dok je jako izražen vršnjački utjecaj, Ilišin dodaje i da je činjenica da mi kao društvo imamo priličnu toleranciju spram alkohola pa se svaka prigoda koristi za pijenje.
Ma ne ser te i vi ste kada ste bili mladi 10-puta više pili i svi svudgje pušili a sada vam kao ne valjaju mladi..., jer ste vi omatorili a i od korone u glavu obolili. : )