Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji, koja je proteklih nekoliko desetljeća suočena s brojnim problemima i izazovima, od nedjeljnih parlamentarnih izbora više nema svoga predstavnika u Skupštini Srbije, ali ni u Skupštini Vojvodine.
Demokratski savez Hrvata Vojvodine (DSHV), najjača politička stranka s hrvatskim predznakom u Srbiji, bio je na izborima dio izborne liste Ujedinjena demokratska Srbija koja nije prešla izborni prag za Skupštinu Srbije, a za vojvođanski parlament njihovi kandidati nisu bili dovoljno visoko postavljeni.
Poslije nedjeljnih izbora, u kojima je pobijedila Srpska napredna stranka (SNS) Aleksandra Vučića, postavlja se pitanje kakav će biti dalji status pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, što će to značiti za već narušene odnose Hrvatske i Srbije te kako će se dalje provoditi započeti projekti namijenjeni pripadnicima hrvatske nacionalne manjine.
Sporazum se ne primjenjuje
- DSHV već neko vrijeme bilježi pogoršanje društvenog položaja pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, a bojim se da će se sada stanje još pogoršati jer više nemamo predstavnike u Skupštini. Koliko se daleko ide vidjeli smo i u vrijeme epidemije koronavirusa kada su nas, zbog sata škole na daljinu, optužili za veličanje ustaštva i NDH a da nitko nije nazvao, pitao i provjerio što je rečeno i na koji način. Vidjet ćemo kako će se stvari dalje razvijati - rekao je predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov.
Žigmanov kaže da Hrvati u Vojvodini imaju cijeli niz problema poput izostavljanja iz zakonodavnih tijela, podzastupljenosti u javnim poduzećima, nedostatnog financiranja, a javljaju se i problemi u školstvu i pri osnutku Hrvatskog školskog centra. Ukazuje i na sporazum koji su još 2004. potpisale Hrvatska i Srbija, a koji bi, kako je to organizirano Srbima u Hrvatskoj, osigurao pripadnicima hrvatske zajednice zajamčena mjesta u Skupštini Srbije i predstavnike izvršne vlasti.
- Nažalost, Sporazum je potpisan, ali se u Srbiji ne primjenjuje niti vidimo da će se uskoro početi primjenjivati. Ostavljena nam je mogućnost da s manjinskom listom samostalno idemo na izbore, ali radi straha i niza drugih problema to je za nas nemoguće i to mogu realizirati samo brojnije zajednice - ističe Žigmanov i dodaje da im sada preostaje da i dalje rade te pokušaju preko državnih tijela Hrvatske izvršiti pritisak.
Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac kaže da mu je žao što hrvatska nacionalna manjina nije uspjela dobiti predstavnika u Skupštini Srbije te da je sada potrebno još više raditi kako bi se to ispravilo na prvim sljedećim izborima. Smatra da je i za državu, a poglavito za manjinsku zajednicu, važno da predstavnici manjina imaju svoje predstavnike u zakonodavnim tijelima, ali da ni to nekada nije presudno.
VIDEO Milorad Pupovac o Danu antifašističke borbe
- Neophodna je i dobra komunikacija s vlastima i kada se ne slažete u svemu. Tako je i u odnosu SDSS-a i HDZ-a, ne slažemo se uvijek, ali pronalazimo zajedničke točke koje su od zajedničkog interesa i za državu i za manjinsku zajednicu. Međutim, sjećamo se i 2015. kada su naši projekti unatoč izabranim zastupnicima u Saboru, u vrijeme kada je HDZ vodio Tomislav Karamarko, bili u znatnoj mjeri ugroženi, tako da sama participacija u zakonodavnoj vlasti nije dovoljna ako nema dobre suradnje i razumijevanja - kazao je Pupovac.
Moraju se bolje organizirati
Komentirajući položaj pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Srbiji, tamošnja politička analitičarka Vesna Pešić smatra da je DSHV pogriješio s odabirom koalicije te da je trebao pokušati preko "prirodnog praga" doći do Skupštine.
- Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji je prilično razjedinjena, a tu su i Bunjevci koji malo jesu Hrvati, a malo nisu. Moraju biti puno bolje organizirani i Hrvati bi trebali glasati za svoju listu - ističe Pešić. Zamjenik predsjednika Stranke slobode i pravde Borko Stefanović, stranke koja je uz niz drugih bojkotirala nedjeljne izbore u Srbiji, kaže da radi prošlosti i niza drugih stvari nije dobro što Hrvati nemaju svoga predstavnika u Skupštini kao i da izborni rezultati neće imati nikakvih posljedica za Hrvate u Vojvodini.
- Jedan od razloga je to što postoje zakoni i ustav kojima je sve propisano, ali i to što će EU i svijet pozorno pratiti postupke Srbije i Vučića. Vučić je toga svjestan i sigurno se neće s time igrati. Uz to, zna i da će mu hrvatsko članstvo u EU trebati - rekao je Stefanović.
Ministar vanjskih poslova u Vladi RH Gordan Grlić Radman kaže da Hrvatska nije zadovoljna statusom hrvatske manjine u Srbiji te da će nastaviti inzistirati na rješavanju pitanja nestalih i jednakog položaja manjina u dvjema zemljama.
- Suradnje sa Srbijom mora biti, razgovor mora uvijek postojati, osobito zato što smo susjedi i imamo određena otvorena pitanja. Hrvatska će inzistirati na jednakom položaju hrvatske manjine u Srbiji kakav ima srpska manjina u Hrvatskoj. Zaštita hrvatske manjine od presudne je važnosti za nas te ćemo nastaviti skrbiti za Hrvate u Srbiji - rekao je Grlić Radman.
Pratite nas
