Mladi mijenjaju organizacije, organizacije se moraju mijenjati i prilagođavati novom dobu. To je međusobna sinergija i interakcija. Digitalno doba donosi nova znanja i vještine koje ne moraju biti proizvod formalnog obrazovanja, a koje će biti neophodne za poslovanje bez obzira na sektor i područje djelovanja. Iako ih mjesto zapošljavanja dugoročno ne drži, mlade osobe cijene poslodavce koji u njih ulažu i pomažu im da se razviju, potičući njihovu kreativnost. Osnovne su to poruke okruglog stola pod nazivom Business Future Employees, prvog u serijalu Quo vadis Hrvatska, multimedijskog projekta prvog poslovnog radija PoslovniFM, koji se bavi najvažnijim temama današnjice – gospodarstvom i radom, te značenjem koji oni imaju za razvoj države i svih njezinih sastavnica.
O izazovima koji su pred mladima, zaposlenicima budućnosti, govorili su Laurentiu Florin Dimitriu, generalni direktor Nestlé Adriatica, Snježana Abramović Milković, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih, Damir Matijević, predsjednik uprave Hilding Andersa, Maja Markulin Klarić, direktorica Odjela digitalnih inovacija Combisa, Ivana Katavić, ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i Zdravko Jelčić, suvlasnik i dugogodišnji prvi čovjek drvne industrije Spin Valis. Pogled mladih uvodno je predstavila mlada inovatorica i poduzetnica Kaja Pavlinić.
Dok s jedne strane mladi nisu dovoljno obrazovani o poduzetništvu, Pavlinić ocjenjuje da im država raznoraznim pravilnicima to i otežava, jer pokretanjem poduzeća student gubi studentska prava, stipendije i sl. Ocjenjuje iznimno važnim mogućnosti stjecanja neformalnih znanja i vještina. Pokrenula je i program Youth for Integrity, koji se bavi borbom protiv korupcije, rak-rane društva zbog čega se, naglašava, mladi moraju tome oduprijeti.
U ovom trenutku u Europi je više od tri milijuna mladih ljudi, a stopa nezaposlenosti iznosi 17,1 posto. U Hrvatskoj je stopa nezaposlenih mladih 23,6 posto. Tvrtke i društvo trebaju pokazati snažnu podršku upravo mladim ljudima, kako ne bi kreirali lockdown generaciju. Nestlé i Alliance for YOUth nedavno su objavili kako će zajedno do 2025. godine stvoriti 300.000 novih prilika za zapošljavanje za mlade u Europi, Bliskom istoku, sjevernoj Africi. Sam Nestlé obvezao se otvoriti do 2025. ukupno 20.000 prilika za prvo zapošljavanje te 20.000 prilika za pripravnički staž i trening, najavio je Dimitriu.
Pozitivnim smatra sustav „reverse mentoringa“, obrnutog mentorstva, kojeg i sam primjenjuje – „mladi s digitalnim vještinama me uče kako da bolje radim svoj posao, a ja njih drugim poslovnim vještinama.“
Damir Matijević, koji je na čelu proizvodne tvrtke sa 750 zaposlenih, ističe da pogone nisu u ovoj godini, bez obzira na krizu, niti jedan dan zatvarali.
Smatra i da zanatska zanimanja nisu danas toliko seksi te da se i tu kriju razlozi zašto ponekad ili dosta izraženo gubimo mladu radnu snagu iz Hrvatske. "Od današnjih mladih više se ne može i ne mora očekivati da će ostati do mirovine, ali vrijeme u kojem djelujemo zajedno, treba biti primjer da oboje sudjelujemo u nečem dobrom. Treba biti fer i reći da kvaliteta ljudi koji dolaze iz srednjih strukovnih škola, kad govorimo o proizvodnji, odgovara našim zahtjevima. No, voljeli bi da je veći bazen jer u ovom trenutku, ako želimo zaposliti 100-njak ljudi to naprosto nije moguće", kazao je Matijević.
"Ako se u 21. stoljeću novim zaposlenicima žele osigurati novi uvjeti i provesti promišljena strategija, relevantna za ono što oni žele, potrebno je provesti optimizaciju iskustva zaposlenika i pravilno organizacijsko upravljanje. Zato smatram da će Chief People Officer (CPO) biti titula budućnosti u HR-u, ističe Maja Markulin Klarić. Na primjeru Combisa ocjenjuje i da zadovoljstvo mladih, zapravo, proizlazi iz jednog pozitivnog tehnološkog izazova, chalengiranja. Kao vještine u budućnosti, Markulin Klarić vidi soft skills, odnosno intelektualnu znatiželju mladih zaposlenika, ne samo emocionalnu inteligenciju.
Abramović Milković ističe kako je „kriza uvijek prilika za kreativnost koja nije jednostavna, jer ujedno i praktički morate spašavati posao, brzo razmišljati i morate brzo mijenjati strukturu načina rada i razmišljanja koji je uvriježen“. No, iščitava dvije stvari: kreativnost i ulaganje, što je nešto gdje kultura jako može pomoći poduzetništvu. "Mislim da je jako dobro da u budućnosti češće mijenjamo poslove. To čovjeka tjera da ide dalje, cijeli život uči, svladava nove vještine", ocijenila je.
"Mladi su uvijek bili strastveni. Netko tko zaista želi stati na pozornicu, zaista to osjeti u sebi još od mladih dana, strast ih vodi prema tome da realiziraju, uspješno ili manje uspješno, karijeru. Jednaka je strast, ali su danas drugi alati", ocjenjuje ravnateljica ZKM-a. "Strast je obostrani sport", dometnuo je Matijević.
Za ravnateljicu NCVVO Ivanu Katavić problem je što smo mi još uvijek, i nažalost, na znanju stanja, a ne na znanju procesa. Mi kao društvo ne znamo dovoljno brzo reagirati na potrebe mladih, koji su sve više pod utjecajem neformalnog obrazovanja. To je obrazovanje koje mi ne možemo dostići formalnim obrazovanjem, kazala je Katavić ističući i da nam je osnovna škola zapravo „crna kutija“ i da o njoj ne znamo ništa. Organizacija vremena i učinkovitost poslovanja, bit će jedan od glavnih resursa budućnosti o kojima treba voditi računa. Jako bitnim Katavić drži povezivanje s poduzetnicima, jer obrazovni i gospodarski sektor moraju govoriti istim jezikom. Moramo biti usmjereni razvoju relevantnih vještina, ocijenila je Katavić.
"Upravo problematika mladih, njihovog zapošljavanja i otvaranja radnih mjesta jako je izražena u Slavoniji. Ona ima svoje uzroke, a jedan od prvih je naša nespremnost na strukturne promjene. Potrebna nam je reindustrijalizacija četvrte generacije“, ocijenio je Zdravko Jelčić iz Spin Valisa. Idemo u smjeru specijalističkih znanja i vještina, i kao drvna industrija angažiramo mlade ljude za pripremu, dizajn i izradu te pozicioniranje brenda", kazao je.
Moderatori, Tanja Pureta, stručnjakinja za upravljanje ljudskim potencijalima, i Darko Buković, autor projekta i glavni urednik radija PoslovniFM, u otvorenom su razgovoru sa sugovornicima odgonetnuli kakvi će to biti zaposlenici budućnosti, jesmo li svjesni da čak 80 posto direktora već sada misli da na tržištu nedostaju vještine neophodne za posao u novom, digitalnom okruženju? Smijemo li ravnodušno prihvatiti predviđanja da će 65 posto današnje djece raditi poslove koji trenutačno uopće ne postoje, a da će polovica svih sadašnjih radnih mjesta nestati do 2030. godine? Koliko su danas mladi ljudi spremni ulagati u vlastito obrazovanje i izvan radnog vremena, koliko su znatiželjni da se dalje razvijaju. Sudionici okruglog stola, upitani što bi poručili samima sebi kao mladima, na početku studiranja, iznijeli su na kraju zanimljive i inspirativne poruke.
