Predsjedniku Vrhovnog suda, i po funkciji Državnog izbornog povjerenstva, Branku Hrvatinu 18. srpnja istječe drugi mandat. Za razliku od predsjednika države kojem je mandat ograničen na mogućnost jednog reizbora, Hrvatin bi, kao i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić, mogao obnašati tu dužnost i u trećem mandatu. Što će ovisiti prije svega o predsjedniku Ivi Josipoviću.
Prema Ustavu, predsjednika Vrhovnog suda, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora, na Josipovićev prijedlog izabrat će Sabor. Nedavno je HDSSB predložio ograničenje mandata za glavnog državnog odvjetnika, ali ne i za predsjednika Vrhovnog suda. Iako prvi čovjek sudbene vlasti ne mora biti iz reda vrhovnih sudaca, može se očekivati da će se predsjednikov izbor ograničiti na vrhovne suce.
Kako će izbor koincidirati s očekivanim ulaskom RH u EU te \"europeizacijom\" našeg sudstva, pri izboru bi mogao prevagnuti kriterij koji bi kombinirao modernog suca s internacionalnim iskustvom. I posljednje, ali ne i najmanje važno, predsjednikov prijedlog trebao bi biti prihvatljiv za vladajuće, čija je riječ posljednja. Hrvatin je dva puta bio izbor Stjepana Mesića, a u Saboru su svi glasovali za njega, osim što je jednom bio suzdržan tada nezavisni zastupnik Dragutin Lesar. Kao kandidati izdvajaju se još suci Damir Kos i Marin Mrčela. Kos ima najviše sudskog iskustva pa i u Vrhovnom sudu.
Mrčela je jedan od najprepoznatljivijih sudaca u struci i javnosti te ima i međunarodni ugled (šef je GRECO-a, stažirao u SAD-u). Sudac Ranko Marijan, zamjenik Račanova ministra pravosuđa, bio je Mesićev prijedlog prije Hrvatina, ali je on svoj pristanak uvjetovao konsenzusom, koji nije dobio.
Pravosuđe sa Vrhovnim, Ustavnim i Upravnim sudom sa Drž. odvjetnikom je kriminalna organizacija, a to će se dokazati kada uđemo u EU.