Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
TODORIĆEV TAJNI TIM

Vlada na udaru jake ekipe: PR-ovci, pravnici i revizori u službi Gazde

Foto: Jurica Galoić/PIXSELL
1/5
01.10.2017.
u 19:18

Pripremljene tekstove na blogu Todorić je imao tjednima unaprijed. Čekalo se zeleno svjetlo kada će ih aktivirati

Nakon što smo nedavno doznali tko su odvjetnici Ivice Todorića, od pokretanja njegova bloga pitamo se tko stoji iza dobro osmišljenih i proračunatih napada na Vladu, izvanrednu upravu, dobavljače...

U lipnju je američki tim stručnjaka, navodno komunikacijskih, posjetio Todorića u Kulmerovim dvorima. Do Todorića ih je doveo Aljoša Roksandić, koji se i spominje u kuloarima kao jedan od PR stratega Ivice Todorića. Ali nagađa se i da je Todorić pravni aspekt, uz Čedu Prodanovića i Jadranku Sloković, pojačao odvjetničkom tvrtkom Wolf Theiss, inače poznatiju iz arbitražnog spora MOL-a i Ine. Nakon što je blog pokrenut, doznalo se i da ga je tehnički osposobio sin Ratka Mačeka, a počelo se nagađati da je i sam Maček, bivši glasnogovornik Ive Sanadera, dio nove Todorićeve ekipe. I Iva Balent, kći I. Todorića, sudjeluje s marketinškog aspekta u kampanji kao i još neka istaknuta domaća imena iz financijsko-revizorskog kruga.

1/5

No, iza domaćih likova skrivaju se jaka inozemna imena – od komunikacijskih do odvjetničkih, koja su, nagađa se, i glavni kreatori Todorićeve strategije koja je, bez obzira na različite stavove o taktici, privukla nevjerojatnu pozornost. Ništa čudno, autor je ipak ime koje 30 godina privlači pozornost na poslovnoj sceni, a napad je usmjerio na iskrivljene činjenice i politiku koja se ionako stalno bori s nepovjerenjem naroda. Ekipa koju je Todorić okupio oko sebe zasigurno ima i visoku cijenu. Pa nije neobično pitanje, koje si mnogi postavljaju, o izvoru tog novca.

Pripremljene tekstove na blogu Todorić je imao tjednima unaprijed. Čekalo se zeleno svjetlo kada će ih aktivirati. Ne zna se zašto je odabrao trenutak da to bude tjedan dana prije najavljene objave revizorskih izvješća. Mnogi su pomislili da je riječ o panici, zbog otkrića rupa koje će izvješće pokazati. Nije isključeno, no objave na blogovima išle su dalje – u financijski, pravni i politički obračun. Uspio je i donekle stvoriti paniku i oprez pa je vjerojatno i on razlog prolongiranja objave revizorskih izvješća jer, pretpostavlja se da su revizori htjeli obaviti dodatne provjere prije potpisa, a znajući da je Todorić angažirao poznatog revizora koji će analizirati detaljno sve stavke.

Komunikacijski oblik izlaska u javnost i, štoviše, obračuna s Vladom novina je za tržište pa je tim više postala zanimljiva široj javnosti, a dodatno jer proizlazi od donedavnog poduzetnika koji je 30 godina bio glavno ime gospodarske scene, koji je posljednjih deset godina slabo izlazio u javnost, a sada je to učinio kao – bloger. Mnogi će zapaziti da takav način obraćanja sliči na američki stil komunikacije. No, s obzirom na kontinuirane napade protiv Vlade bez dokaza, pitaju se bi li takvo što u SAD-u prošlo. Možda nismo dorasli tome da uvidimo do koje granice sloboda govora može ići, komentira jedan PR stručnjak. No, Todoriću to odgovara, čitanost je velika, a već se na početku pohvalio s čak 180.000 posjeta.

Prvotni PR pokušao je ljetos napraviti preko novinara i analitičara Expressa Željka Ivankovića, no taj oblik komunikacije nije se pokazao učinkovitim tako da je blog za Todorića sigurno pogodak. Komunicira jednosmjerno, odgovara napadom, piše što smatra prigodnim, bez obzira na to što velik dio toga nema ni temelja ili nije istinito. Ali blog je početak njegove pravne obrane. Na kapaljku proziva događaje i ljude želeći da, kada proces počne, ne bude jedini okrivljeni.

Dobro osmišljena strategija

Smatra da su ga donedavni suradnici – dobavljači iznevjerili, da mu je država koja ga je podržavala više od 20 godina sada okrenula leđa...

– Mislim da je komunikacijski dobro osmišljena strategija, jednosmjerna i kontrolirana, kojoj nije cilj razotkriti, nego zamutiti vodu i stvoriti nepovjerenje te sve prebaciti na područje politike, iako je riječ o trima odvojenim temama – gospodarskoj, pravosudnoj i, u konačnici, političkoj. On te podjele želi izbrisati i sve svesti samo na politiku kojoj građani ionako ne vjeruju. Todorić pokušava prebaciti odgovornost na gramzive i neodgovorne političare i radi na tome da se zaboravi situacija kakva je bila prije donošenja lex Agrokor – kaže komunikacijski stručnjak Krešimir Macan.

No, podsjeća, a što je uistinu potrebno ponavljati, da su njegove tvrtke tada bile u blokadi i da je upravo Vlada svojim ulaskom u igru na vrijeme spriječila raspad sustava.

– No pitanje je čega se sjećaju građani. On igra lukavo iza selektivnog pamćenja građana već nakon šest mjeseci. Preusmjerava pažnju s bitnog na nebitno. Objavama gađa kao snajperom, pomalo, igrajući se mačke i miša. Blog mu je već sada dio obrane. Postoje i nagađanja da, ako postigne cilj u stvaranju slike političke žrtve, možda i zatraži politički azil ili se od progona kao Miroslav Kutle skloni u BiH, no tada bi u javnosti ostao zapamćen samo kao bloger koji je uništio Agrokor i ugrozio 50.000 radnih mjesta – kaže Macan.

Počeo je s objavama da tvrtka nije bila u problemu, da je pod prisilom potpisao lex Agrokor i da mu je oduzeta, zatim je krenuo u osobne napade najviše usmjerene na izvanrednog povjerenika Antu Ramljaka i potpredsjednicu Vlade Martinu Dalić, koja je uostalom i najavila tužbu protiv Todorića zbog iznošenja tvrdnji da mu je SMS-om prijetila uhićenjima, nastavlja s obraćanjem narodu za koji kaže da ne zaboravlja i da je Vlada ta koja ima amneziju. Polako u cijelu priču uvlači i dobavljače koji su s njim surađivali kroz razne oblike i od toga imali koristi. Uglavnom, bira riječi, a takvim načinom obraćanja zna da može stvoriti povjerenje dijela građana koji je zaboravio pravi tijek događaja, ali i izazvati sumnju kod onih koji i jesu upućeni. No pravo stanje ne treba zaboraviti. Situacija je bila takva da su još krajem prošle godine dolazile najave iz Agrokora o nemogućnosti plaćanja dobavljača. Sberbank, kao najveći kreditor Agrokora, angažirao je savjetnike iz Alvarez&Marsala, koje je Todorić prvotno izbacio iz ureda, ali koji su se u konačnici zadržali tri mjeseca u tornju, jer ni do potpisa stand still aranžmana nije došlo. Ne zato što ga Vlada nije htjela, kako aludira Todorić, nego zbog premalo vremena, prevelikih zahtjeva bankara...

Danas, kada se razgovara s nekim osobama iz Vlade, misle da bi možda bilo i lakše za sve da je to potpisano. Ovako je Vlada izašla s rezervnim planom – lex Agrokor – koji je, istina, za razliku od stand stilla, veću pozornost usmjerio na dobavljače i vraćanje njihovih starih dugova. No i prije angažiranja Vlade u situaciji Agrokor, Sberbank je otkrio problem i da financijska izvješća Agrokora ne odgovaraju pravom stanju. Tu nam je situaciju u intervjuu prije četiri mjeseca iznio drugi čovjek Sberbanka Maksim Poletajev dodajući da ih je Todorićeva obitelj uvjeravala još početkom godine da je sve pod kontrolom.

Zbog toga je banka i podnijela kaznenu prijavu protiv Todorića. No, s obzirom na to da je Sberbank podnio i nekoliko tužbi protiv lex Agrokor, roll up modela financiranja putem kojeg je odobren posljednji kredit koncernu te sudskim putem idu u ovršne postupke, već se može čuti da su Todorić i Sberbank u tihom savezništvu. No, uzme li se u obzir da je banka institucija koja odgovara vlasnicima, gotovo nemoguće bilo bi da se udružuju s Todorićem. No, neki smatraju da Todorić na to računa i da se upravo zato do sada u svojim objavama nije osvrnuo na Sberbank. A ipak su ga ruski bankari prozvali da nije govorio istinu i podnijeli kaznenu prijavu. Možda bi mu banka mogla biti saveznica u tužbi protiv države, koju navodno Todorić priprema.

– Cijela komunikacijska strategija vođena je iz glave pravnika, a ne komunikatora – kaže nam jedan od PR stručnjaka. Oni koji su ranije surađivali s Todorićem znaju da bi sve što bi netko pripremio i napisao on prekrižio i radio po svome. Zato je i sada veća mogućnost da tekstove ne osmišljava PR, nego odvjetnik. Cilj strategije je da Vladi smanji reputaciju. Zato neki misle da bi i Vlada morala poraditi na svojoj komunikaciji prema javnosti, odmjeriti kada i kako komunicirati. Ali jasno je svima da će objave na blogu biti dio njegove obrane. Pravnike je osigurao, no tek treba pričekati i početak pravnog procesa, ako do njega dođe.

Ljetos je još premijer Plenković rekao “da nadležne institucije, odnosno pravosudna tijela provode svoje aktivnosti i da će i taj proces kroz određeno vrijeme izgledno rezultirati nekim konkretnim rezultatima”. Već tada očekivao se početak podnošenja kaznenih prijava. Sada se to čeka nakon objave revizorskih izvješća. Ali tek ako se utvrdi da je pri usklađivanju računa dobiti i gubitka bilo i kaznenih dijela. Ako je kumulirani gubitak u dvije godine bio 15 milijardi kuna, a nije bilo dobiti, kako je bivša uprava iskazala, onda je teško vjerovati da se uspjelo sve namjestiti neznatnim namještanjem.

A gdje se moglo namještati, može se samo nagađati, no sigurno ne samo kroz jednu stavku, nego kombiniranjem više načina podcjenjivanja troškova ili precjenjivanja imovine. Može se pretpostaviti da je, primjerice, bilo namještanja bilance, pa onda i računa dobiti i gubitka pomoću faktura, zaliha, rezervacija, koncesija, financijskih mjenica…

Todorić je spreman

Vrlo je moguće da, primjerice, nije bilo pravovremenog knjiženja ulaznih faktura pa je automatski iskazana i veća dobit. Moguće je i da pravilno nisu iskazani troškovi knjiženja kod ulaganja u imovinu, tzv. kapitalizacija. Moguće je i da se precijenilo stanje zaliha, što onda utječe i na ispravak vrijednosti u bilanci. Uvijek su u knjigama moguće kombinacije s amortizacijom, cijeni koncesijskih prava... Prema informacijama, goodwill tvrtke, odnosno vrijednosti koja se temelji na imenu, stručnosti… Bivša je uprava precijenila.

Velik dio svojeg poslovanja Agrokor je temeljio na financijskim mjenicama, a dijelom ih je knjižio kao dug dobavljača, a ne kao dug Agrokora. Revizorsko izvješće trebalo bi biti objavljeno u petak, a tada bi tek DORH trebao utvrditi ima li i temelja za daljnje pravne postupke. No, nije isključeno da su to radili usporedo s revizijom, s obzirom na to da od početka procesa sjede u tornju, isto kao i revizori. Možda je upravo i to usklađenje dviju institucija bio razlog prolongacije izvješća. Kako god, Todorić je spreman – s odvjetnicima te financijskim i revizorskim timom.     

Meta napada Ivice Todorića na blogu sve su osobe uključene u, kako on kaže, neprijateljsko preuzimanje Agrokora, uz članove Vlade i dobavljače, učestali su gosti objava i Ante Ramljak i njegov savjetnički tim, koji je velikim dijelom, kao i on, dio ekipe iz bivše investicijske kuće CAIB koja je djelovala unutar Bank Austrije, jedne od banaka koja je radila na hrvatskom tržištu, a koju je kasnije preuzeo talijanski Unicredit. To što je Ramljak okupio sebi bliske ljude, ljudima s tržišta kapitala nije nimalo neobično. Koliko god ta poveznica nekome djelovala kao temelj za zajednički pothvat, oni koji su zajedno poslovno odrasli s tom ekipom na tržištu kapitala ne vide u tome ništa neobično, a još smješnije gledaju na tezu da su zajedno isplanirali uništiti Todorića. Ramljak je okupio osobe s kojima je radio, za koje zna koliki su im kapaciteti i da su pouzdani. A kapaciteti tih ljudi koji su karijeru gradili u CAIB-u nisu mali, jer ta je investicijska kuća prije 20-ak godina bila među vodećima na području jugoistočne Europe u području savjetovanja. Iz hrvatske je podružnice izašla ekipa koja danas, kako kažu bliske im osobe, “nema vile i jahte”, ali zauzima važne pozicije u raznim tvrtkama i institucijama.

U Ramljakovoj su ekipi u Agrokoru od bivših CAIB-ovaca Irena Weber, Branimir Bricelj, Wilhelm Hemetsberger i Vladimir Bošnjak, a Draga Cukjati je u Mercatoru.

No ono što Todorić izdvaja na blogu je i činjenica da je bivši CAIB-ovac i Ivan Crnjac, bivši glavni financijaš Agrokora i inače bliski, vjerojatno isto bivši obiteljski prijatelj Todorića, koji je lani doveo u koncern Vladimira Bošnjaka. Ono na što očito cilja Todorić smišljeni je plan preuzimanja Agrokora u koji se krenulo još lani, a Crnjca očito poistovjećuje s “trojanskim konjem”. No, ta je financijska industrija uska, ne samo na domaćem tržištu, nego i međunarodnom, pa se gotovo uvijek ista imena vrte na važnijim poslovima savjetovanja, restrukturiranja ili preuzimanja. Treba napomenuti i da u savjetničkom timu Agrokora – od pravnika do financijaša – radi ekipa koju čini više od sto stručnjaka, a dolaze iz tri kuće – TKirkland and Ellis, Ithuba Capital i Houlihan Lokey, pa je tim više izdvajati četiri bivša CAIB-ovca neobično. Neki od njih uostalom dio su tima tih triju tvrtki. Svi oni uključeni su u pomoć restrukturiranja Agrokora. To je bio rasadnik dobrih kadrova, i to ne samo hrvatski CAIB, i iz austrijskog su CAIB-a izašli kadrovi koji imaju ime.

– Bila je to u drugoj polovici ‘90- ih jedna vrijedna i entuzijastična ekipa, puno se radilo i učilo istodobno – kaže nam jedan od bivših djelatnika. U tadašnjoj tranzicijskoj Hrvatskoj radili su poslove od savjetovanja, spajanja i preuzimanja... a kasnije su ušli i u fondovski dio posla. Kako nam kaže jedan od njih, radilo se i po 48 sati, primjerice, pri pripremama prvog izlaska HT-a na burzu... To su, naime, bili počeci takvih transakcija u zemlji jer naše je tržište kapitala bilo u razvoju pa nije ni bilo puno poslova spajanja, preuzimanja ili savjetovanja. Tržište je bilo mlado, a veći dio poduzetnika radio je po svojim principima, onim znanim u devedesetima, koje je gradila politika, a ako su uslugu i trebali, nisu je voljeli plaćati, šali se jedan od članova bivšeg tima. Mnogi kažu da je CAIB tada bio ono što je danas investicijska kuća InterCapital, vodeća u svim segmentima savjetovanja, preuzimanja i spajanja. Jedan od čelnika Intercapitala Daniel Nevidal također je zanat brusio u CAIB-u. Ramljak je vodio hrvatsku podružnicu CAIB-a od sredine 1997. do jeseni 2007. godine kada se priključio timu Borislava Škegre u Quaestusu. Nakon četiri godine povukao ga je Radimir Čačić u Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), a radio je i kao savjetnik mnogim domaćim tvrtkama. Njegov savjetnički posao za Kraš Todoriću također nije promakao na blogu. Branimir Bricelj u CAIB-u je bio oko 2,5 godine, a od tamo je otišao u London, u Lazardov Global Oil and Gas team, gdje se bavio spajanjima i akvizicijama u plinsko-naftaškom sektoru, potom je došao u Plivu pa se opet vratio u London, a onda opet u Zagreb gdje je s partnerom Markom Delićem, koji je danas također u savjetničkom timu u Agrokoru, osnovao Altera Corporate Finance, tvrtku za investicijsko bankarstvo i savjetovanje. Nakon studija u CAIB-u zaposlio se I. Crnjac, koji se je nakon aktiviranja lex Agrokor spominjao kao glavni osumnjičeni jer je u Agrokoru radio kao glavni financijaš. No ubrzo se počeo spominjati u kontekstu mogućeg pokajnika, a sa svojim objavama na blogu Todorić ga stavlja u kontekst CAIB-ove “sumnjive ekipe”. Jedna od CAIB-ovki bila je Irena Weber, danas također Ramljakova suradnica u Agrokoru. Osim u CAIB-u, karijeru je gradila i u brokerskoj kući To one i bivšoj Hypo Alpe Adria banci te u Kentbanci.

Posao u Agrokoru za njih je sigurno važan izazov jer u kratkom vremenu moraju djelovati na više strana, a rok za završetak procesa restrukturiranja je kratak. Glavni je cilj povećati operativno poslovanje Agrokorovih kompanija, čime bi se i povećala vrijednost. Tako se mogu i prodati po dobroj cijeni i vratiti dugovi vjerovnicima. Odnosno, tako će moći zaključiti nagodbu do travnja, kada je dan rok za završetak izvanredne uprave.

Osim CAIB-ovih ljudi koji su danas u Agrokoru, velik je broj bivših zaposlenika te investicijske kuće koji su danas na istaknutim pozicijama kompanija ili institucija. Primjerice, druga žena iz CAIB-a Silvana Božić članica je Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a bila je, među ostalim, zadužena za fondovsko poslovanje CAIB-a. Zadržala se na tom radnom mjestu i nakon što je CAIB Invest postao podružnica Pioneer Investments grupe, sve do 2010. Bila je i članica pregovaračkog tima koji je pripremao Hrvatsku za ulazak u EU, a vodila je pregovore o poglavlju kojim se reguliraju financijske usluge. Daniel Nevidal istaknuto je ime hrvatskog tržišta kapitala i s partnerom Tončijem Korunićem drži InterCapital. Iz CAIB-a su u Hrvatskom fondu za privatizaciju završili Ivan Gotovac i Damir Ostović.

Gotovac, svojedobni potpredsjednik HFP-a, imao je problem s aferom “Mali maestro”, a Ostović radi kao konzultant. CAIB-ovac je i Boris Galić, predsjednik uprave Allianza, te Miroslav Klepač, član uprave Croatia osiguranja.     

Komentara 90

Avatar Nadan Vidošević
Nadan Vidošević
19:38 01.10.2017.

sta ti je egotriper. imas zakopano kesa valjda ko escobar u svoje doba. daj otprdi i uzivaj u ukradenome a nas ostavi na miru smece jedno poserem ti se u usta i po novinama ovim

JU
jurajuric116
19:33 01.10.2017.

da Gazda ima podršku naroda ili bilo koje političke opcije onda bi mu nekaj vredela borba. ovak nikaj z toga. narod ga ne voli jer je godinama bil robovlasnik, politička opcija bilo koje strane mu se ne smije priključiti jer bi je narod kaznil na izborima. tak da gazda, sory, ali ovaj PR nemre prejti nikak. pa baš da i govoriš istinu nebu prešlo. godinama si plačal radnike minimalcem i dok si užival u blagodatima njihova rada. tak da te nemru braniti.

DU
Deleted user
19:36 01.10.2017.

pametan i posten narod..svu tu nabrojanu bagru..strpa bi u zatvor..svi nabrojani su balkanski strucnjaci za ukrast ..privarit i lagat..njihova stecena znanja i titule..samo su u tim domenima i nigdi vise..vanka im se smiju..

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije