Vlada će na današnjoj sjednici donijeti nacionalni program reformi i program konvergencije za ovu godinu. Riječ je o dokumentima koje države članice u okviru europskog semestra svake godine do kraja travnja moraju poslati Europskoj komisiji, odnosno svojevrsnim izvješćima o usklađivanju ekonomskih politika sa zajedničkim ciljevima i odredbama EU.
Ne donesu li ove programe, članice mogu biti i kažnjene, no pitanje je kako će se na tu obvezu gledati u vrijeme pandemije koronavirusa koja je srušila sva fiskalna pravila i omogućila zaduživanje članica EU iznad svih važećih granica. Da u uvjetima suspenzije fiskalnih pravila ovakvo izvješćivanje nema važnost kakvu je imalo u vremenu prije pandemije, svjesni su i u Banskim dvorima. Iako je zasad nejasno hoće li i druge članice EU i ove godine ispoštovati ovu obvezu, u Vladi objašnjavaju da nigdje nije izrijekom rečeno da je ona u vremenu korone suspendirana niti da se odgađa, zbog čega će donijeti oba dokumenta.
Naši izvori pritom naglašavaju da će u sklopu programa konvergencije iznijeti makroekonomske i fiskalne projekcije koje su, kažu, bez obzira na obvezu izvješćivanja u okviru europskog semestra, važne zbog nas samih, kako bismo imali viziju gdje smo s obzirom na okolnosti nastale zbog pandemije. Kad je riječ o nacionalnom planu reformi, taj se dokument donosi redovito od 2014. godine, s ciljevima i mjerama koje bi Hrvatskoj trebale osigurati željene reforme. Mnoge od mjera pritom se prepisuju iz godine u godinu bez velikog napretka u njihovu provođenju, što u pravilu ne izaziva čuđenje jer je „predanost“ hrvatskih vlada reformskim zahvatima odavno dobro poznata.
Za prošlu godinu prema Programu reformi ključni ciljevi bili su jačanje konkurentnosti gospodarstva, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija. Njihovo provođenje bilo je razrađeno kroz 30 mjera ekonomske politike grupiranih u 10 reformskih prioriteta i podijeljenih u 100 aktivnosti. U posljednjem izvješću o provođenju reformi, koje je javnost imala prigodu vidjeti u siječnju ove godine, navodilo se, međutim, da je do kraja 2019. provedeno samo 30 posto planiranih mjera, dok se u ostalih 70 nije ništa učinilo.
Od nekih mjera u međuvremenu se i odustalo, primjerice od one koja je trebala osigurati nagrađivanje revnih državnih i javnih službenika kao i kažnjavanje onih koji svoj posao ne obavljaju savjesno. Umjesto toga, nakon štrajka učitelja najavljena je reforma koeficijenata i dodataka u sustavu, no koronavirus je zaustavio i taj posao. S druge strane, događaji nakon izbijanja pandemije ukazali su na potrebu žurnog provođenja reformi upravo u javnoj upravi i lokalnoj samoupravi, no teško je očekivati da će se takvo što provesti prije parlamentarnih izbora i sastavljanja nove saborske većine i vlade.
U Banskim dvorima uvjeravaju nas, međutim, da je posljednjih godinu dana bilo najplodnije razdoblje kada je riječ o provođenju planiranih reformi, što bi se trebalo vidjeti iz novih podataka o tome koje danas također namjeravaju predočiti javnosti.
Sviđa mi se što ozbiljno shvacaju da treba provesti reformu javne uprave i lokalne samouprave. Vlada ima puno potencijala